Britanija ima za cilj nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050.

Koliko je značajno okončanje doprinosa Velike Britanije klimatskim promjenama?

Britanska vlada danas je najavila da će emisije stakleničkih plinova u Velikoj Britaniji biti smanjene gotovo na nulu do 2050. godine, javlja BBC.

Emisije stakleničkih plinova u Velikoj Britaniji bit će smanjene gotovo na nulu do 2050. godine prema novom planu britanske vlade za borbu protiv klimatskih promjena, a vijest o tome objavio je BBC.

Premijerka Theresa May izjavila je kako će smanjenje onečišćenja koristiti zdravlju građana te smanjiti troškove Nacionalne zdravstvene službe (NHS). Britanija je tako postala prva velika nacija koja je predložila ovako ambiciozan cilj što su podržale mnoge organizacije za zaštitu okoliša. No, pojedini stručnjaci ne vjeruju da je ovaj cilj ostvariv, a drugi pak ističu kako je odluka donijeta sa zakašnjenjem jer je već prekasno za zaštitu klime.

BBC ističe kako je Velika Britanija već imala raniji cilj smanjenja emisija za 80 % do 2050. godine koji su izglasali zastupnici u britanskom parlamentu usvajanjem zakona o klimatskim promjenama iz 2008. godine. Novim planom britanske vlade taj bi se zakon sada trebao izmijeniti i dopuniti znatno strožijim ciljem za koji se koristi naziv „Net Zero“ stakleničkih plinova do 2050. godine. To znači da će se emisije kućanstava, prometa, poljoprivrede i industrije morati u potpunosti izbjeći ili - u najgorem slučaju - nadoknaditi sadnjom drveća ili usisavanjem CO2 iz atmosfere.

Sva će se pozornost sada okrenuti prema ostatku EU-a

Vladin savjetodavni odbor za klimatske promjene (CCC) preporučio je usvajanje novog „Net Zero“ cilja u svibnju, kada je istaknuto ako bi i druge zemlje slijedile stope Velike Britanije, imali bismo 50 % šanse da do 2100. godine porast temperature održimo ispod 1,5 °C, budući da se porast iznad navedene granice smatra pragom nakon kojeg kreću opasne klimatske promjene.

Francuska ekonomska stručnjakinja i diplomatkinja Laurence Tubiana, kao jedna od pregovaračica pri donošenju Pariškog klimatskog sporazuma 2015. godine, za BBC je izjavila kako je riječ o velikoj povijesnoj odluci koja će odjeknuti širom svijeta. „Sva će se pozornost sada okrenuti prema ostatku EU-a kako bi se uskladio s planom britanske vlade“, dodala je Tubiana.

Theresa May je izjavila kako je Velika Britanija tijekom industrijske revolucije predvodila u gospodarskom razvoju i bogaćenju korištenjem fosilnih goriva, pa je sasvim prikladno da predvodi i u suprotnom smjeru. „Postigli smo ogroman napredak i rast našeg gospodarstva uz istovremeno smanjenje emisija“, kazala je May. „Sada je vrijeme za daljnji korak u očuvanju okoliša za buduće generacije. Moramo voditi svijet uz čišći, zeleniji oblik rasta.“

Britanska premijerka je rekla kako bi i druge zemlje trebale slijediti britanski primjer, a za pet godina trebalo bi sagledati njegove učinke kako bi se osiguralo da se britansko tržište ne suoči s nelojalnom konkurencijom. Podsjetimo, Škotska se već obvezala na cilj nulte emisije stakleničkih plinova do 2045. godine, pet godina prije cilja britanske vlade.

Odbor za klimatske promjene (Committee on Climate Change - CCC) preporučio je Walesu smanjenje emisije za 95 % do 2050. godine zbog važnosti poljoprivredne industrije za ruralne zajednice. No, velška je vlada u međuvremenu izjavila kako želi ići dalje te se kao i ostatak zemlje obvezala na nultu emisiju do 2050. godine. Sjeverna Irska je pritom jedina koja nema vlastito zakonodavstvo o klimatskim promjenama i ciljeve emisija.

Kako će to utjecati na ljude?

Ako primjerice ministri odluče zabraniti preradu mesa ili zrakoplovne letove, svakako će naići na veliko protivljenje građana. No postoji i mogućnost uvođenja mjera smanjenja emisija stakleničkih plinova koje ne bi toliko drastično mijenjali britanski stil života.

Na primjer, tehnološka poboljšanja kao što su LED žarulje smanjuju emisije stakleničkih plinova bez prevelikog utjecaja na svakodnevni život, a isto to vrijedi i za centralno grijanje na vodik umjesto plina ili obvezno uvođenje električnih automobila umjesto vozila na benzin.

Britanska vlada ipak još nije jasno utvrdila hoće li troškove snositi porezni obveznici ili industrija fosilnih goriva koja je uzrokovala klimatske promjene.

Visina troškova

Ministar financija Philip Hammond upozorio je na potencijalni trošak u visini od jednog bilijuna funti do 2050. godine. „Novac će morati doći odnekud“, rekao je, „Možda ćemo morati smanjiti davanja za škole, bolnice i policiju.“

Međutim, Chris Skidmore, vršitelj dužnosti ministra energetike, izjavio je da bi troškovi iznosili između 1 i 2 % britanskog BDP-a, što odgovara ranijim procjenama za postizanje prethodnog cilj smanjenja emisija od 80 %. Skidmore je stoga potvrdio da ne bi bilo smanjenja sredstava u drugom dijelu proračuna te istaknuo kako zeleno gospodarstvo stvara nova radna mjesta, a troškovi zelenih tehnologija stalno padaju.

S druge strane, Bjørn Lomborg, autor knjige „Skeptical Environmentalist“ rekao je kako „gospodin Hammond ima pravo istaknuti troškove, i zapravo je vrlo vjerojatno podcijenio pravu cijenu.“ Pobornici novog cilja tvrde pak kako Hammond ne sagledava prednosti čišćeg zraka i stabilnije klime.

Hoće li se plan uspjeti održati?

Nakon prošlomjesečnih preporuka Odbora za klimatske promjene, skupine znanstvenika, aktivista i zdravstvenih djelatnika izvršile su pritisak na premijerku May da uvede ovaj ambiciozni plan prije nego što se povuče sa svoje pozicije.

Buduća će britanska vlada kao i svaku drugu moći poništiti ovu odluku, no većina torijevaca među kojima će se birati kandidat za nasljednika Therese May podupire ovaj plan. Za ukidanje novog zakona potrebna je većina zastupnika u britanskom parlamentu, no s obzirom na trenutnu zabrinutost cjelokupne britanske javnosti zbog klimatske krize to je ipak malo vjerojatno.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Smanjenje emisija ugljičnih plinova

Europska unija poduzima mjere kako bi ostvarila smanjenje emisija ugljičnih plinova u različitim sektorima

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER