Zelene površine čine više od polovice gradskog područja Beča

Zeleni Beč

Beč uspijeva zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 %, a rješenje je pronašao u prenamjeni industrijskih površina, povećanju broja parkova i ozelenjavanju fasada

Iako je Beč grad koji dinamično raste te je proteklih godina doživio porast broja stanovnika koji odgovara ukupnom broju stanovnika Graza – drugog po veličini austrijskog grada s preko 280.000 stanovnika, uspio je zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 %.

Bečki park Volksgarten nalazi se u samom središtu grada i poznat je velikom broju prekrasnih ruža - čak 400 različitih sorti, koje se uzgajaju oko klasicističkog Tezejevog hrama / Creative Commons/Pixabay

Prilikom zadnjeg mjerenja izvršenog prije deset godina, 51 % ukupne površine grada Beča prekrivale su zelene površina, a zadnja pokazuju kako se taj udio čak i povećao te sada iznosi 53 %. Ovu činjenicu glavni grad Austrije prije svega može zahvaliti prenamjeni napuštenih industrijskih površina. Austrija raspolaže sa 40.000 hektara napuštenih industrijskih i poslovnih površina, no ipak se svakoga dana 13 hektara zelenih površina i poljoprivrednog zemljišta prenamjenjuje i postaje građevinsko zemljište. Beč se srećom odlučio za drugačiji pristup.

Grad Beč planira uređenje novih zelenih površina, između ostalog 13 hektara novih parkova i ozelenjavanje 150 gradskih fasada s ciljem smanjivanja efekta toplinskih otoka koji mogu uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva.

Dvorac Belvedere © EurocommPR / Mario Lang

Grad Beč zadao si je početkom 1990-ih godina prošlog stoljeća i vrlo ambiciozan plan smanjenja emisije CO2 i to za 21 % do 2020. godine. U razdoblju od 1990. do 2016. ispušni su plinovi smanjeni s 5,8 milijuna na 4,8 milijuna tona, što odgovara smanjenju emisije od 18,3 posto. U isto se vrijeme broj stanovnika popeo s 1.492.712 na 1.853.140, što zapravo odgovara smanjenju emisije CO2 po stanovniku za 34 %.

Mjere zaštite klime u Beču imale su i pozitivan ekonomski učinak. Ostvaren je investicijski volumen od 44 milijarde eura te novostvorena vrijednost u iznosu od 41,6 milijardi eura uz istovremeno otvaranje 52.000 novih radnih mjesta godišnje.

EurocommPR / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Beč će ovog ljeta biti bogatiji za pedeset zelenih fasada

Ozelenjavanje zgrada ima mnoge prednosti: poboljšava kvalitetu zraka, utječe na očuvanje bioraznolikosti, hladi pri visokim ljetnim temperaturama i isparavanjima te pruža prirodniji, zdraviji okoliš u urbanim sredinama. Bečkim projektom „50 zelenih zgrada“ to će sada biti još lakše ostvarivo, a pedeset vlasnika zgrada u austrijskoj metropoli već ovog ljeta ima priliku besplatno dobiti BeRTA zelene fasadne module za ozelenjavanje svojih zgrada.

Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu

Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.

Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER