Jedna od najugroženijih vrsta kitova doživljava mali baby boom

Broj novorođenih sjevernoatlanskih pravih kitova ove je godine povećan na tri nove jedinke

Sjevernoatlanski pravi kitovi - jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta kitova na svijetu ispred obala Nove Engleske upravo doživljava mali baby boom, što znanstvenicima daje nadu za njihov opstanak.

S tek nešto više od 400 jedinki, sjevernoatlantski pravi kitovi (Eubalaena glacialis) su već jednom dovedeni do ruba izumiranja zahvaljujući unosnom lovu kitolovaca do ranih 1890-ih, zbog čega su 1970. godine zaštićeni američkim zakonom o ugroženim vrstama. Prognoza oporavka ove vrste još je prošle godine bila vrlo loša, dok istraživači prošlog ljeta nisu uočili mlade kitove. Međutim, iz američkog Centra za priobalne studije (CCS) stigla je najnovija vijest o dvjema majkama s mladim kitovima u zaljevu Cape Cod. Ženke sjevernoatlanskog pravog kita nazvane su EgNo4180 i EgNo3317, a broj novih mladih kitova ove je godine tako povećan na tri.

Ženka EgNo 4180 i njeno mlado snimljeni iz zraka u zaljevu Cape Cod  11. travnja ove godine / Foto: CCS image, NOAA permit # 19315-1

Ženka EgNo4180 je prvi put uočena 2010. godine, što znači da ima najmanje devet godina. Ponovno je viđena prošlog travnja, no znanstvenici još nisu nisu znali je li u to vrijeme već bila trudna. Nažalost, od tada je uočena nekoliko puta i to s ranama od ribarske opreme na leđima. Za drugu se ženku, nazvanu EgNo3317, zna da je rođena krajem 2002., a istraživačima je također poznata i njena majka koju su ponovno uočili u zaljevu Cape Cod 2016. godine, kada je zadnji put imala mlado.

Ženka EgNo 3317 i njeno mlado snimljeni iz zraka u zaljevu Cape Cod  dana 11. travnja 2019. / Foto: CCS image, NOAA permit # 19315-1

Sjevernoatlantski pravi kitovi rađaju se uz obale južnih američkih država Georgia i Florida i to tijekom zime prije putovanja na sjever do svojih vitalnih hranilišta u Novoj Engleskoj. Ova vrsta kitova doseže težinu do 70 tona, a životni vijek im je i do 70 godina te se uglavnom hrane planktonskim račićima - krilom i ribom.

Kako navodi američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), glavne prijetnje njihovoj vrsti su zapetljavanje u ribolovnu opremu, udarci plovila, buka oceana, klimatske promjene i promjene u ekosustavu, poremećaji u aktivnostima promatranja kitova te nedostatak hrane. Posebno zabrinjavajuće su kolizije s brodovima, što je potaknulo uvođenje Sustava savjetodavne kontrole sjevernoatlantskih pravih kitova (RWSAS) kako bi se posade upozorile na njihovu prisutnost. Propisima su utvrđena ograničenja brzine od 10 čvorova za sva plovila duljine 65 stopa ili duža u određenim visokorizičnim područjima duž obale SAD-a, koja ovi kitovi dosljedno posjećuju svake godine. Iako se obali približavaju tijekom sezone hranjenja, svako približavanje kitovima je nezakonito i nemoguće im je prići bez federalne istraživačke dozvole.

„Međutim, ova se vrsta često hrani vrlo blizu obale, čime ljubiteljima kitova i s kopna nudi mogućnost praćenja jednog od najrjeđih morskih sisavaca“, stoji u priopćenju CCS-a.

Na svijetu postoje tri vrste pravog kita, a jedna je još rjeđa od sjevernoatlanskih pravih kitova – sjevernopacifički pravi kit (Eubalena glacialis). Prema NOAA-inim izvještajima vjerojatno ih ima manje od dvije stotine.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

E-mobilnost: u Beču predstavljen prvi električni fijaker

Ekološki prihvatljiva mobilnost jedan je od najvažnijih faktora u okviru zaštite klime. Grad Beč stoga ulaže u daljnji razvoj svog javnog prijevoza kao i u e-mobilnost. S tim ciljem gradsko energetsko poduzeće „Wien Energie“ svojim sugrađanima želi približiti prednosti i široku ponudu e-mobilnosti u njihovom gradu i potaknuti ih na diskusiju o toj temi.

Objavljene zadivljujuće snimke grbavih i sivih kitova

Program istraživanja morskih sisavaca (MMRP) Sveučilišta Hawai'i - Mānoa koristi dronove za proučavanje utjecaja klimatskih promjena, ljudskih aktivnosti i dostupnosti hrane na kitove i dupine

Grbavi kitovi nas napuštaju u tišini

Mužjaci grbavih kitova poznati su po svom pjevanju kao načinu komunikacije, no kako otkrivaju japanski istraživači, njihove su klasične melodije sve kraće i tiše zbog reakcije na buku teretnih brodova.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER