Priopćenje Udruge gradova povodom primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom

Reakcija Udruge gradova

Od države se očekuje pomoć u smislu pojednostavljenja i ubrzanja procedura neophodnih za pripremu projekata za EU sufinanciranje, jer složene i dugotrajne procedure onemogućuju brzu reakciju JLS, gradnju infrastrukture i implementaciju novog sustava.

Udruga gradova izdala je priopćenje vezano uz gospodarenje otpadom i primjenu Uredbe o gospodarenju komunalnom otpadu i to u kontekstu obveza gradova. Tekst priopćenja prenosimo u cijelosti:

„Hrvatski gradovi, itekako svjesni potrebe promjene paradigme postupanja s otpadom, s nestrpljenjem i zabrinutošću očekivali su donošenje Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koju je država pripremala i odgađala pune četiri godine! Novi, dugoročno održivi sustav zasnovan na cirkularnoj ekonomiji zahtijeva blisku suradnju države, županija, gradova i općina, komunalnih društava te građana. Svi moraju uložiti dodatne napore kako bi se izgradio potpuno drugačiji sustav kompatibilan s onime u “starim državama” Europe, od promjene svijesti korisnika usluge, ulaganja u infrastrukturu neophodnu za gradnju sustava (sortirnice, kompostane, reciklažna dvorišta, sustavi informatičke podrške koji će omogućiti identifikaciju količine otpada preuzetu od pojedinog korisnika). Gradovi i općine imaju u svemu tome presudnu ulogu: kontinuirano moraju raditi na edukaciji korisnika, sustav komunalnog redarstva učiniti znatno učinkovitijim kako bi se i na taj način disciplinirali korisnici koji se odbijaju educirati i mijenjati svoje postupanje s otpadom. Potrebna ulaganja u infrastrukturu, ukoliko ih gradovi i komunalna društva izvršavaju vlastitim sredstvima, svakako će dovesti do porasta cijene za krajnje korisnike. Iz tog razloga (kao i iz razloga nedovoljnog fiskalnog kapaciteta pojedinih JLS), neophodno je što više koristiti sredstva EU fondova. Ono što se dobije bespovratno – neće opteretiti građane kroz cijenu!

Od države očekujemo da pomogne u smislu pojednostavljenja i ubrzanja procedura neophodnih za pripremu projekata za EU sufinanciranje, jer složene i dugotrajne procedure onemogućuju brzu reakciju JLS, gradnju infrastrukture i implementaciju novog sustava. Također, potrebni su i razumijevanje i podrška pravosuđa u sankcioniranju prekršitelja komunalnog reda. Županije bi se također trebale uključiti i surađivati s JLS na način da ubrzavaju i pojednostavljuju svoj dio posla (prostorno planiranje na nivou županije, s kojim moraju biti usuglašeni gradski planovi kao planovi nižeg reda, suglasnost na plan gospodarenja otpadom JLS itd.).

Hrvatska je preuzela obvezu odvojenog prikupljanja čak 50% komunalnog otpada do 2020. godine, kao i obvezu gradnje velikih centara koji će obrađivati ostatak otpada (izgrađena su samo 2), jer se neobrađeni otpad neće smjeti deponirati na neusklađenim deponijama kao do sada, zabranu deponiranja biorazgradivog otpada (dakle trebat će graditi i veći broj kompostana za njegovu obradu). Sa stanovišta gradova racionalno je i odgovorno prema građanima lokalno graditi sustav zasnovan na primarnoj selekciji, dodatnom sortiranju ovako prikupljenog otpada, kompostiranju biootpada, te odvozu što je moguće manje ostatnog otpada na skupi centar na obradu. Na ovaj način gradovi će pokazati brigu za svoje građane, jer će im odvoz i zbrinjavanje otpada poskupjeti najmanje. Uspješnost u provedbi obveza koje je država u pretpristupnim pregovorima preuzela značit će i da građani neće biti dodatno opterećeni plaćanjem EU penala.

Tri mjeseca prijelaznog razdoblja svakako su vrlo kratak rok i nerealno je očekivati kompletnu implementaciju svih odredbi Uredbe, mada je veliki broj gradova počeo raditi na tome još u svibnju, odmah po donošenju Uredbe o gospodarenju otpadom. Također, veliki broj gradova na ovaj ili onaj način već godinama gradi različite sustave bazirane na primarnoj selekciji otpada u domovima građana, u čemu su neki dostigli i europske rezultate.

Udruga gradova uključila se u ovaj veliki posao još 2013. godine, kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju komunalnim otpadom. Mada se godinama čekalo na provedbene propise, još tada smo krenuli s organizacijom edukacija o održivom gospodarenju otpadom za svoje članove koje smo financirali vlastitim sredstvima. Edukacije zasnovane na objašnjavanju zakonodavnog okvira i modusa njegove primjene u praksi održavaju se i danas, te za njih ima sve više interesa.“

  • Udruga-gradova.hr / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Zadar više nije lijep jer nije ni čist!

Moto „Zadar je lijep koliko je čist“ zadarske komunalne tvrtke Čistoća očito više  nije na snazi. Građani prigovaraju, Čistoća preuzima dio odgovornosti, a istina je vjerojatno negdje u sredini. Portal 057info.hr objavio je fotografije koje na najbolji način svjedoče o stanju ulica u zadarskoj povijesnoj jezgri.

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom

Cilj Uredbe je uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa.

Hoće li nas samo visoke novčane kazne natjerati na odvajanje otpada?

Za tri mjeseca svi gradovi i općine u Hrvatskoj morat će imati riješen sustav odvojenog prikupljanja otpada pod prijetnjom visokih novčanih kazni za lokalnu samoupravu, ali i za građane koji ne budu razvrstavali plastiku, papir, kompost i ostali otpad.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER