Prljave diplomatske igre zbog zabrane palminog ulja

Potezi EU-a za ograničavanje palminog ulja razbjesnili su Maleziju i Indoneziju

U posljednje dvije godine Europska komisija i nekoliko europskih zemalja osmislili su planove za ograničavanje uvoza palminog ulja zbog brige za okolišni utjecaj tih usjeva. Najveći svjetski proizvođači palminog ulja pokrenuli su zatim vrlo agresivne diplomatske protunapade, prijeteći da će obustaviti ugovore vrijedne nekoliko milijardi dolara, i to uvoz gotovo svega – od lososa do borbenih zrakoplova.

„Ne očekujte od nas da ćemo nastaviti kupovati europske proizvode“, rekao je novinarima u siječnju prošle godine Mah Siew Keong, bivši ministar u malezijskoj vladi. Bio je to njegov komentar nakon što je optužio Europsku uniju za „provođenje diskriminacije usjeva.“

Nekoliko mjeseci kasnije Lahut Pandjaitan, indonezijski ministar, inače u bliskim odnosima s predsjednikom Joko 'Jokowi' Widodom, upozorio je da će se njegova država osvetiti ako bude „stjerana u kut“ od strane Europske unije.

Grupe koje podržava malezijska vlada pokrenule su kampanje na društvenim mrežama protiv dužnosnika europske vlade i poznatog britanskog lanca trgovina Iceland u isto vrijeme. Nagrađivani novinarski projekt britanskog Greenpeacea Unearthed sastavio je djeliće priče o diplomatskom blaćenju kroz razgovore s dionicima, političarima i putem službenih e-mailova.

Brz porast proizvodnje palminog ulja

Palmino ulje je jeftino i sveprisutno biljno ulje koje se dobiva iz ulja palminog drveta koje lako raste u tropima. U posljednja je dva desetljeća dospjelo u sve segmente našeg života, od čokolade do mlaznog goriva.

U razdoblju od 20 godina između 1995. i 2015. godine, svjetska proizvodnja palminog ulja povećala se od 15,2 milijuna tona do 62,6 milijuna tona. Procijenjeno je da čak 50 % pakirane hrane prodane u supermarketima na zapadnim tržištima sadrži palmino ulje.

Neki zagovornici zaštite okoliša ipak tvrde kako je palmino ulje dobra alternativa za druge okolišno štetne usjeve jer je za njegovu proizvodnju potrebno manje zemljišta nego za druga biljna ulja. Međutim, što se tiče okolišnog utjecaja na Indoneziju i Maleziju, koje zajedno proizvode oko 85 % svjetske količine palminog ulja, ono uvelike doprinosi deforestaciji u obje zemlje. Danas je Indonezija peta u svijetu po količini ispuštenih stakleničkih plinova, u većoj mjeri zbog promjene korištenja zemljišta. Prema Global Forest Watchu, od 2001. do 2017. godine država je izgubila 24,4 milijuna hektara (Mha) pokrivenih stablima što je ekvivalentno 2,44 gigatone emisija CO2. Malezija je u istom razdoblju izgubila 7,29 Mha šuma.

Također, istraživanje objavljeno u veljači prošle godine u časopisu Cell Biology otkriva da je 150 tisuća Borneo orangutana nestalo između 1999. i 2015. godine, dijelom zbog proširenja tržišta palminim uljem. Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) navodi da su 193 kritično ugrožene, ugrožene ili ranjive životinje, uključujući afričke šumske slonove i čimpanze, direktno ugrožene zbog palminog ulja.

Dramatični porast sektora palminog ulja promijenio je političke i ekonomske sustave u Maleziji i Indoneziji, a očito je kako je i poremetio okoliš.

Danas izvoz palminog ulja čini 5 do 7 posto BDP-a obje zemlje. Helena Varkkey, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu Malaya, objašnjava da je tijekom posljednja dva desetljeća „palmino ulje intrinzički postalo povezano s razvojem Malezije, ujedno kao sredstvo ekonomskog razvoja i način na koji država može male poljoprivrednike izvući iz siromaštva.“

Varkkey je rekla da je porast industrije u jugoistočnoj Aziji proizveo snažan i dobro povezan politički lobi koji ima nacionalnu potporu i izrazitu predanost tom usjevu.

Diplomatski rat zbog palminog ulja

Diplomatski pritisak od strane Malezije i Indonezije pojačao se početkom prošle godine, kada su zastupnici u Europskom parlamentu izglasali izbacivanje palminog ulja iz biogoriva kao jednu od smjernica u smjernicama Europske unije za obnovljive izvore koje će stupiti na snagu 2020. godine.

Ova pravila predstavljaju problem tvrtkama palminog ulja, budući da su prije desetak godina analitičari predviđali svijetlu budućnost biogoriva. U 2010. godini Europska unija izradila je svoju prvu direktivu za obnovljive izvore energije, postavivši jasna energetska pravila i ciljeve za države članice i omogućivši tako poticaj državama članicama za prijelaz na biodizele za auta na bazi palminog ulja.

Nadalje, proizvođači palminog ulja pojačali su proizvodnju palminog ulja i proizveli nove plantaže. Te su plantaže sada dosegle odraslo doba, ali budući da znanstvenici i zakonodavci u sve većoj mjeri upozoravaju na ekološki učinak usjeva poput palminog ulja, očekivani rast upotrebe biogoriva nije se dogodio što je ostavilo proizvođače s problemom prekomjernih zaliha.

Chris Malins, savjetnik za alternativna goriva objašnjava: „Najveće potencijalno područje za porast upotrebe palminog ulja su goriva. To je srednjoročno i dugoročno industrija u razvoju i ništa što Europa učini neće to promijeniti, ali ako zaustavimo stvaranje dodatnih zahtjeva za palminim uljem u biogorivima, to će ograničiti još agresivnije scenarije koji će se morati dogoditi.“

Glasanje u Europskom parlamentu pokrenuo je veliki lobi indonezijske i malezijske vlade, kao i potrebe za palminim uljem u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima Europe, dok je Europska komisija raspravljala o konačnom obliku novih pravila za zelenu energiju.

Prema vladinim e-mailovima s početka veljače 2018., u Velikoj Britaniji su indonezijski i malezijski dužnosnici pokušali poskupiti post-Brexit tržišni ugovor kao pokušaj da pridobiju Veliku Britaniju u suprotstavljanju Europskoj uniji u zaustavljanju palminog ulja u biogorivima.

Dužnosnici britanskog Foreign Officea izjavili su nekoliko dana kasnije da „svaki ministar koji surađuje s Malezijom“ treba očekivati kontakt lobista za palmino ulje, uključujući i premijerku Theresu May koja se trebala naći s tadašnjim malezijskim premijerom Najibom Razakom na sastanku čelnika vlade Commonwealtha u travnju 2018. godine. Na kraju Razak nije bio u mogućnosti prisustvovati događaju.

Britanski diplomati također su se bojali da bi borba s Europskom unijom mogla zaustaviti vrijedan ugovor s Malezijom prema kojem bi se zamijenila zastarjela flota borbenih zrakoplova s Eurofighter Typhoon zrakoplovima koje proizvodi BAE Systems. Zaposlenici u Ministarstvu vanjskih poslova žalili su se na to da su obje države stvarale pritisak na diplomate da utječu na potez lanca trgovina Iceland i njegovog direktora Richarda Walkera, koja je s polica svojih trgovina uklonila proizvode koji sadrže palmino ulje, a potom im je zabranjeno prikazivanje reklame uoči Božića prošle godine.

Protunapad ovog lobija na europski kontinent je vrlo jak, posebice stoga što velik broj europskih zemalja razmišlja o vlastitim potezima ograničavanja uvoza palminog ulja zbog okolišnih razloga.

Ovog siječnja, malezijski novoizabrani premijer, Mahathir Bin Mohamed poslao je osobno pismo francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u kojem prijeti zaustavljanjem pregovora o slobodnoj trgovini i „ekonomskim i trgovinskim posljedicama zbog kojih će požaliti“ zbog 6 milijardi eura francuskog izvoza, i to sve zbog francuske zabrane palminog ulja. Početkom ljeta 2018. godine, francuski političari započeli su ograničavanje i postupno ukidanje uvoza robe.

Kako se navodi, to se dogodilo dvije i pol godine nakon što su francuski političari osmislili plan za uvođenje poreza na neodrživo palmino ulje 2016. godine, nakon što su upozoreni da provođenje tog zakona može dovesti do pogubljenja francuskog državljanina koji je osuđen za trgovinu drogom u Indoneziji.

U sličnoj se situaciji našla i norveška vlada. Kada je norveški parlament zatražio uvođenje mjera koje isključuju biogoriva s velikim rizikom deforestacije, i Indija i Malezija su pokušale uzvratiti protunapadom. Mahatir je u siječnju pisao norveškoj premijerki Erni Solberg te ju je upozorio da plan za obustavljanje korištenja palminog ulja u biogorivima u 2020. godini može imati „ekonomske i trgovinske posljedice zbog kojih će požaliti“ i malezijski mali poljoprivrednici i Norveška. Malezijska nova ministrica primarnih industrija, Teresa Kok, upozorila je da bi moglo doći do ''velikog utjecaja'' na pregovore o slobodnoj trgovini s državama Europske slobodne trgovinske zone (EFTA), u koje spadaju između ostalih Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska.

U razgovoru s novinarima nakon potpisivanja tržišnog ugovora između Indonezije i EFTA-e u prosincu prošle godine, indonezijski ministar trgovine Enggartiasto Lukita rekao je da je palmino ulje glavna točka pregovora. Lukita je dodao da je primio prijetnju za isključivanje uvoza norveškog lososa iz ugovora ako države EFTA-e ograniče pristup palminom ulju. „Rekao sam, otišli smo predaleko. Vi ćete od ovoga imati dobit, kao i ja. Ako se vi ne otvorite za naše palmino ulje, možete zaboraviti na dogovor.“ Norveška vlada odbila je komentirati događaj za Unearthed.

„Ne budite poput Richarda“

Ovo diplomatsko blaćenje na visokim razinama povezano je s online kampanjom kojom se cilja na Europsku uniju, glavne države članice i privatne tvrtke, koju su pokrenule malezijske udruge malih poljoprivrednika i malezijske vladine agencije.

Prošlog proljeća, nakon što je lanac trgovina Iceland najavilo veliki potez u vezi s palminim uljem, grupa pod nazivom Human Faces of Palm Oil počela je širiti poruke na društvenim mrežama o Richardu Walkeru, direktoru ovog lanca trgovina. Jedan video objavljen na Twitteru i YouTubeu sadržavao je izjavu: „Richard želi ugroziti siromašne male poljoprivrednike u Africi i Aziji koji rade s palminim uljem. Ne budite poput Richarda.“

Kako navodi The Times, dok se Human Faces of Palm Oil predstavlja kao platforma za iznošenje istine o malezijskim malim poljoprivrednicima koji rade s palminim uljem, ipak je osnovana od strane nekoliko malezijskih grupa, uključujući dvije vladine agencije: Federal Land Development Authority (FELDA) i Sarawak Land Consolidation and Rehabilitation Authority (SALCRA).

The Malaysian Palm Oil Council (MPOC) također je navedeno kao jedna  od grupa koje stoje iza Human Faces of Palm Oil. MPOC djeluje s iste fizičke adrese kao ekonomska i industrijska divizija Malaysian Palm Oil Boarda (MPOB), vladine agencije.

Prema izjavi jednog uglednog europskog političara, koji je htio ostati anoniman, prisutnost MPOC-a se osjetila tijekom pregovora o slobodnoj trgovini u Europi prošlu jesen, kada je direktor Kalyana Sundram dominirao u raspravama koje je trebala voditi ministrica Teresa Kok.

„Bilo je čudno što se taj lobist previše uplitao u rasprave“, doznaje se od anonimnog izvora. „Izgledalo je kao da govori u ministričino ime. Meni je to bilo neobično budući da je ministar inače nadležan lobistu, ali ovdje je izgledalo kao da je lobist nadležan ministru.“ Očekivano, ni Kok ni Sundram nisu odgovorili na upit od strane Uneartheda.

Farmers Unite, još jedna online kampanja koja je javno podržana od strane MPOC-a, pokrenuta je s tri cijele stranice reklama uoči Božića u londonskim novinama City AM, pozivajući šefa lanca trgovina Iceland, Richarda Walkera, da obustavi „kolonijalni križarski rat“ protiv palminog ulja.

Osnivač grupe, Thompson Ayodele, napisao je istovremeno niz komentara u Aziji i zapadnoj Africi, osuđujući poteze EU. Ayodele je osnivač nigerijske skupine za strateško promišljanje Initiative for Public Policy Analysis (IPPA) i 2015. godine bio je autor istraživanja o malazijskoj plantaži Sime Darby Plantation koja se predstavlja kao „najveća svjetska plantažna tvrtka palminog ulja po površini plantaža“ i prošle je godine objavila dobit od 440 milijuna funti prije oporezivanja.

Nacionalna udruga malih vlasnika (NASH) još je jedna malezijska grupa koja javno podupire i Human Faces of Palm Oil i Farmers Unite kampanje. Tijekom zadnjih 12 mjeseci, NASH je objavio nekoliko reklama u Politico Europe, časopisu koji doseže do moćnika u Bruxellesu, osudivši tako politiku Europske unije o palminom ulju kao „politiku diskriminacije usjeva“.

Unearthed je poslao upit NASH-u, Thompsonu Ayodeleu i MPOC-u da komentiraju ovu priču, ali nije dobio odgovor. Međutim, Farmers Unite se oglasio na Twitteru.

Nakon svih navedenih diplomatskih pritisaka, Europska komisija je nedavno predložila da bi se palmino ulje trebalo isključiti iz transportnog goriva zbog ekoloških razloga. Ta mjera Europske Unije ograničava na koje tipove palminog biogoriva se može računati pri ostvarenju ciljeva za obnovljive izvore energije država članica.

Malezijska vlada nazvala je taj potez „kalkuliranim političkim činom“ i zaprijetila intervencijom pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a izjava ministarstva vanjskih poslova glasi: „Takva agresivna trgovinska zapreka uperena je protiv malezijskih nacionalnih interesa i naših 650 tisuća malih farmera te ne može proći bez naše odlučne reakcije.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Plan za klimatske ciljeve do 2030.

Komisija je 17. studenog 2020. pokrenula dva dodatna javna savjetovanja u okviru pripremnog rada na ostvarenju ambicioznog cilja smanjenja emisija do 2030. godine

Zabranom korištenja palminog ulja protiv masovne deforestacije

Potražnja za palminim uljem u posljednjih je deset godina naglo porasla uz istovremeni porast krčenja šuma u zemljama koje su njegovi glavni proizvođači. S ciljem smanjivanja deforestacije nastoje se razviti „održivi“ procesi proizvodnje palminog ulja, ali se poduzimaju i ozbiljne mjere poput nove norveške zabrane njegovog uvoza.

Proizvođač Oreo keksa odgovoran za uništavanje tropskih šuma

Američki div Mondelēz International koji proizvodi omiljene Oreo kekse s palminim uljem mogao bi biti krivac za krčenje 25.000 hektara tropskih šuma u samo dvije godine, priopćila je organizacija Greenpeace.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER