Izvještaj Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu

Hrvatska bi mogla snositi troškove, ali ne i koristi projekta

Novi izvještaj europske koalicije udruga Counter Balance i udruga Re:Common otkriva pozadinske interese iza krčkog LNG projekta odnosno kako su privatni interesi značajno utjecali na procese donošenja odluka o tom projektu te ukazuje na veze između LNG projekta te šire mreže navodnih korumpiranih odnosa i osoba kojima se trenutno sudi za korupciju u Hrvatskoj.

Novi izvještaj “Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu” kojeg su pripremile europska koalicija udruga Counter Balance i udruga Re:Common te podržali Zelena akcija i mreža Friends of the Earth Europe, otkriva pozadinske interese iza krčkog LNG projekta odnosno kako su privatni interesi značajno utjecali na procese donošenja odluka o tom projektu.

Projekt je već podvrgnut mnogim kritikama vezanim uz njegove ekološke, klimatske i ekonomske aspekte. Ovaj izvještaj pak ukazuje na veze između LNG projekta te šire mreže navodnih korumpiranih odnosa i osoba kojima se trenutno sudi za korupciju u Hrvatskoj.

Kod ovog projekta, čak su i ugovori o samom zemljištu navodno dio koruptivnih poslova koji potječu još iz Sanaderova doba. U izvještaju se ističe da je petrokemijski kompleks Dioki u Omišlju - zemljište na kojem bi trebao biti izgrađen LNG terminal - u središtu korupcijskog skandala bivšeg premijera Ive Sanadera kao i privatizacije INA-e. Doista, prema optužbi, polovica Sanaderova mita navodno je prešla preko bankovnog računa švicarsko-hrvatskog poduzetnika Roberta Ježića, koji je tijekom INA-inog procesa privatizacije postao glavni dioničar petrokemijskog kompleksa Dioki, jedne od najvažnijih strateških imovina tvrtke. Istim procesom privatizacije mađarska energetska tvrtka MOL postala je većinski dioničar INA-e. Ovaj je sporazum pod istragom USKOK-a, a gotovo deset godina kasnije, suđenje za korupciju je ponovno otvoreno. Upravo su oni glavni akteri u pozadinskoj priči oko LNG terminala.

Izvještaj otkriva kako je proces donošenja odluka utjecao na privatizaciju strateškog energetskog sektora u Hrvatskoj, a još uvijek utječe na projekt krčkog LNG terminala. Zapravo, poslovni plan za projekt - koji se sada pokazuje kao neekonomičan - pokazuje da je Mađarska od samog početka glavni korisnik. Hrvatskoj je predviđena uloga tranzitne zemlje za LNG plin koji bi se prodavao Srednjoj i Istočnoj Europi, a tek neznatno uloga krajnjeg korisnika uvezenog plina. Drugim riječima, Hrvatska bi mogla snositi troškove, ali ne i koristi projekta.

Mađarski interes je značajan i kod plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica, koji prema Europskoj komisiji „predstavlja glavni evakuacijski put za LNG terminal u brojne zemlje Srednjo-istočne i Jugoistočne Europe". Mađarska danas snažno utječe na strateške energetske odluke u Hrvatskoj, zajedno s gospodarstvenicima i političkim liderima koji navodno pripadaju istoj političkoj strukturi koja je bila na vlasti prije deset godina.

Zaključno, ovaj izvještaj propituje je li LNG terminal na Krku uopće strateški važan za hrvatsku energetsku sigurnost. Stoga je nedopustivo da ga Vada RH planira sufinancirati sa čak 100 milijuna eura iz državnog proračuna RH, tj. novcem poreznih obveznika. Također se poziva europske institucije da provedu neovisnu procjenu projekta kako bi se osiguralo da se europsko javno financiranje ne zlorabi. Konačno, udruge pozivaju Europsku investicijsku banku (EIB) da obustavi svaku odluku o zajmu za ovaj projekt u iznosu od 339 milijuna eura - trenutno u statusu procjene.

Zelena akcija / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

LNG presuda neće zaustaviti kampanju protiv izgradnje terminala

Upravni sud u Rijeci je dana 25. veljače 2019. odbacio sve tri tužbe koje su Zelena akcija i Zelena Istra, Općina Omišalj te Primorsko-goranska županija podnijele protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti zahvata plutajućeg LNG terminala za okoliš, izvijestila je današnjim priopćenjem Zelena akcija.

EBRD, EIB i Europska komisija podupiru zeleniju energiju u Zagrebu

Kreditima ukupne vrijednosti 130 milijuna eura financirat će se novi blok kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije u Zagrebu kako bi se zamijenile zastarjele turbine i kotlovi na loživo ulje i plin. EBRD, EIB i Europska komisija udružuju snage radi potpore HEP-u, a Zagrepčani će dobiti suvremen, visokoučinkovit i okolišno prihvatljiv sustav.

EU ulaže u terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku

EU će uložiti 101,4 milijuna eura u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. Na jučerašnjem zasjedanju Vijeća ministara energetike te u prisutnosti povjerenika za klimatsku i energetsku politiku Miguela Ariasa Cañetea i ministara energetike Hrvatske i Mađarske potpisan je sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER