Globalno zatopljenje promijenit će čak i boju oceana

Utjecaji rastućih globalnih temperatura na fitoplanktonske zajednice pojačat će plave i zelene regije svjetskih oceana!

Klimatske promjene ugrožavaju naš planet na dalekosežne načine i utjecajem na sve ekosustave nikoga ne štede. Nova studija američkih znanstvenika otkriva kako će se zbog globalnog zatopljenja promijeniti čak i boja svjetskih mora.

Znanstvenici s američkog MIT-a objavili su 4. veljače ove godine u časopisu Nature Communications studiju kojom upozoravaju da će na velikom dijelu oceanske površine doći do promjene boje u intenzivnije plavu i zelenu, a sve zbog utjecaja rastućih globalnih temperatura na fitoplanktone koji sadrže klorofil te za život i rast zahtijevaju Sunčevu svjetlost.

Korištenjem računalnog modeliranja znanstvenici su simulirali kako će temperatura, oceanske struje i kiselost oceana utjecati na rast različitih vrsta fitoplanktona, kao i na način na koji apsorbiraju i reflektiraju svjetlost.

Njihovi rezultati pokazali su da će više od polovice svjetskih oceana promijeniti boju ako temperature morske površine nastave rasti pod „standardnim scenarijem“ od 3 °C do 2100. godine.

„Do kraja 21. stoljeća bit će vidljiva razlika u boji 50 posto oceana“, izjavila je Stephanie Dutkiewicz, glavna autorica studije te pročelnica Odjela za Zemlju, atmosferu i planetarne znanosti na MIT-u, u službenom priopćenju za medije.

Kada vodu karakterizira intenzivno zelena boja, to znači da u blizini površine raste mnogo fitoplanktona. Prema studiji, kako se temperature oceana povećavaju, zelene regije, poput onih u blizini polova, mogu se proširiti i na većim dubinama, budući da toplije temperature dovode do većih i raznovrsnijih cvjetanja fitoplanktona.

Nasuprot tome, kada je voda oceana posebno plava, manje je fitoplanktona. U plavim regijama, kao što su one suptropske, očekuje se da će voda postati još plavlja, što znači da se u takvim vodama nalazi još manje fitoplanktona, ali i ostalih oblika života općenito.

Implikacije ove studije mogle bi biti „vrlo ozbiljne“, kako je to Dutkiewicz navela u priopćenju. Naime, fitoplanktoni predstavljaju osnovicu hranidbenog lanca u moru, a njima se hrane zooplanktoni i mnoge veće vrste kao što su kitovi. „Različite vrste fitoplanktona drugačije apsorbiraju svjetlost, a ako klimatske promjene premjeste jednu zajednicu fitoplanktona kod druge, to će također promijeniti vrste hranidbenih mreža koje podržavaju“, rekla je Dutkiewicz.

Fitoplanktoni su također ključni u apsorpciji ugljikovog dioksida koji uzrokuje klimatske promjene. „Bez njih ne bi bilo života u oceanu“, rekla je Dutkiewicz za WBUR News. „Njihova izmjena ili potpuno uništenje dovelo bi da veće količine ugljika izlaze iz oceana i vraćaju se natrag u atmosferu, čime bi stvorili puno više problema nego što danas imamo.“

Amala Mahadevan, oceanografkinja u Oceanografskom institutu Woods Hole (WHOI), koja nije sudjelovala u izradi studije, pohvalila je rad MIT-ovih znanstvenika s ciljem razvoja nove metode za mjerenje zdravlja oceana. „Sadašnje metode praćenja fitoplanktona pokazuju samo informacije o lokalnim ili regionalnim promjenama, ali ovo novo istraživanje moglo bi pružiti bolju i jasniju sliku na mnogo većoj razini“, izjavila je Mahadevan.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

I u Škotskoj zabranjeni plastični štapići za uši!

Škotska je prva u Ujedinjenom Kraljevstvu službeno zabranila proizvodnju i prodaju plastičnih štapića za uši. Zaštitnici okoliša su oduševljeni ovom zabranom kojom će se utjecati na smanjenje količina ove opasne vrste otpada te zaštititi životinjski svijet i morski ekosustavi.

Mikroorganizmi tla ubrzavaju globalno zatopljenje

U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.

Klimatske promjene ubijaju arktičke divlje sobove

Daljnje zagrijavanje arktičke atmosfere dovodi do velikih okolišnih promjena, ali i do ugrožavanja brojnih životinjskih vrsta, između kojih se ističe arktički divlji sob koji je izgubio više od pedeset posto svoje populacije u posljednjih dvadeset godina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER