Klimatske promjene ubijaju arktičke divlje sobove

U posljednja dva desetljeća populacija divljih sobova smanjena je za više od pola

Daljnje zagrijavanje arktičke atmosfere dovodi do velikih okolišnih promjena, ali i do ugrožavanja brojnih životinjskih vrsta, između kojih se ističe arktički divlji sob koji je izgubio više od pedeset posto svoje populacije u posljednjih dvadeset godina.

Novi izvještaj o stanju Arktika izdan od strane američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) otkriva da se populacija divljih sobova smanjila za više od pola tijekom posljednje dva desetljeća. Prema izvještaju, utjecaj klimatskih promjena na Arktiku rezultirao je smanjenjem populacije divljih sobova s 5 milijuna na samo 2,1 milijuna.

Utvrđeno je da su vremenske prilike i vegetacijske promjene u arktičkoj tundri imale veliki negativan utjecaj na sobove, a najgore je pogođeno divlje stado u sjevernoj Kanadi i Aljasci, gdje se njihov broj smanjio za više od 90 posto.

„Zbog klimatskog zagrijavanja suočeni smo sa sve sušnijim razdobljima, a zagrijavanje samo po sebi dovodi do promjene vegetacije“, rekao je profesor Howard Epstein, okolišni znanstvenik s američkog Sveučilišta u Virginiji. Epstein je bio jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u istraživanju za novo NOAA-ino izvješće, a objasnio je kako su se sobovi hranili lišajevima, koji rastu u prizemnijim slojevima, no, toplija klima pogodovala je rastu više vegetacije koja je tako preuzela primat na tom području i istisnula niže vegetacije poput lišajeva.

Toplija klima također podrazumijeva i prisustvo više kukaca, čime sobovi gube mnogo energije u pokušajima da ih uklone sa sebe ili da se sklone u područja gdje ih nema.

Osim toga, prevelike količine kiše uzrokuju dodatne probleme jer padajući na snježnu podlogu stvaraju tvrde slojeve leda koji pokrivaju tundru i tako onemogućavaju životinjama prodiranje do hrane.

Da bi se navedeno stanje zaustavilo, nužno je smanjenje emisija ugljikovog dioksida i ograničavanje porasta temperatura na globalnoj razini. To ne samo da će pomoći očuvanju brojnih vrsta, već će i smanjiti ekstremne vremenske prilike diljem svijeta.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

Mikroorganizmi tla ubrzavaju globalno zatopljenje

U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER