Klimatske promjene ubijaju arktičke divlje sobove

U posljednja dva desetljeća populacija divljih sobova smanjena je za više od pola

Daljnje zagrijavanje arktičke atmosfere dovodi do velikih okolišnih promjena, ali i do ugrožavanja brojnih životinjskih vrsta, između kojih se ističe arktički divlji sob koji je izgubio više od pedeset posto svoje populacije u posljednjih dvadeset godina.

Novi izvještaj o stanju Arktika izdan od strane američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) otkriva da se populacija divljih sobova smanjila za više od pola tijekom posljednje dva desetljeća. Prema izvještaju, utjecaj klimatskih promjena na Arktiku rezultirao je smanjenjem populacije divljih sobova s 5 milijuna na samo 2,1 milijuna.

Utvrđeno je da su vremenske prilike i vegetacijske promjene u arktičkoj tundri imale veliki negativan utjecaj na sobove, a najgore je pogođeno divlje stado u sjevernoj Kanadi i Aljasci, gdje se njihov broj smanjio za više od 90 posto.

„Zbog klimatskog zagrijavanja suočeni smo sa sve sušnijim razdobljima, a zagrijavanje samo po sebi dovodi do promjene vegetacije“, rekao je profesor Howard Epstein, okolišni znanstvenik s američkog Sveučilišta u Virginiji. Epstein je bio jedan od znanstvenika koji je sudjelovao u istraživanju za novo NOAA-ino izvješće, a objasnio je kako su se sobovi hranili lišajevima, koji rastu u prizemnijim slojevima, no, toplija klima pogodovala je rastu više vegetacije koja je tako preuzela primat na tom području i istisnula niže vegetacije poput lišajeva.

Toplija klima također podrazumijeva i prisustvo više kukaca, čime sobovi gube mnogo energije u pokušajima da ih uklone sa sebe ili da se sklone u područja gdje ih nema.

Osim toga, prevelike količine kiše uzrokuju dodatne probleme jer padajući na snježnu podlogu stvaraju tvrde slojeve leda koji pokrivaju tundru i tako onemogućavaju životinjama prodiranje do hrane.

Da bi se navedeno stanje zaustavilo, nužno je smanjenje emisija ugljikovog dioksida i ograničavanje porasta temperatura na globalnoj razini. To ne samo da će pomoći očuvanju brojnih vrsta, već će i smanjiti ekstremne vremenske prilike diljem svijeta.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njujorški gradonačelnik ima plan protiv klimatskih promjena

Uragan Sandy snažno je pogodio New York prije šest godina i potopio površinu od 132 kvadratna kilometra, oštetio ili uništio 17 tisuća kuća, a život su izgubile čak 44 osobe. U New Yorku se stoga više ne raspravlja o globalnom zatopljenju, već se pronalaze najbolja rješenja zaštite. Glavna pitanja su gdje se i koliko brzo mogu izgraditi barijere koje će grad zaštititi od porasta razine mora i neizbježnog udara sljedećeg razornog uragana.

Mikroorganizmi tla ubrzavaju globalno zatopljenje

U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.

Globalno zatopljenje promijenit će čak i boju oceana

Klimatske promjene ugrožavaju naš planet na dalekosežne načine i utjecajem na sve ekosustave nikoga ne štede. Nova studija američkih znanstvenika otkriva kako će se zbog globalnog zatopljenja promijeniti čak i boja svjetskih mora.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER