Intrigantno dobro pamćenje Tihog oceana

Usprkos globalnom zatopljenju, oceanske dubine postaju sve hladnije

Hladne vode koje su potonule prije nekoliko stotina godina tijekom malog ledenog doba još uvijek utječu na temperaturne trendove u dubinama Tihog oceana.

Vrlo različiti temperaturni trendovi površina i dubina  

U mračnim i hladnim dubinama Tihog oceana, temperature usprkos globalnom zatopljenju nastavljaju padati – i sve to, tvrde znanstvenici, zbog razdoblja značajnog hlađenja koje je započelo u 16. stoljeću.

Iako su globalne temperature površine oceana u porastu, čini se da zagrijavanje ne dopire do dubljih dijelova Tihog oceana. Prema novom istraživanju znanstvenika s Harvarda, objavljenom u časopisu Science, vodeni stupci na dnu oceana po trendu promjene temperature zaostaju nekoliko stoljeća za ostalim dijelovima svijeta.

„Klima varira u svim vremenskim okvirima“, rekao je Peter Huybers, profesor planetologije na Sveučilištu Harvard. „Neki obrasci lokalnog zagrijavanja i hlađenja, poput malog ledenog doba i razdoblja toplog srednjovjekovnog optimuma, dobro su nam poznati. Naš cilj je razviti model koji opisuje promjenu svojstva u unutrašnjosti oceana s promjenama u klimi na površini“, dodaje Huybers.  

Malo ledeno doba razdoblje je od nekoliko stoljeća hlađenja koje je trajalo od oko 1550. do 1850. godine, a ono je nastupilo nakon toplog srednjovjekovnog razdoblja. Međutim, unatoč imenu, to razdoblje zapravo nije bilo ledeno doba, budući da se manifestiralo lokalno, a ne globalno – iako je njegov uzrok i dalje nepoznat. Područja koje je ono pogodilo bila su velika i brojna te su očito uključivala i oceane.

Cirkulacija vode Tihog oceana vrlo je spor proces. Jednom kada dio vode, odnosno vodeni stupac, s površine oceana potone prema dubinama, izoliran je od atmosfere i njezine temperature na procijenjenih osam do 14 stoljeća. To znači da voda koja je bila na površini tijekom malog ledenog doba još uvijek hladi oceanske dubine.  

„Te vode su toliko stare i dugo nisu bile blizu površine te još uvijek „pamte“ događaje i uvjete od prije stotinu godina kada je Europa doživjela neke od svojih najhladnijih zima u povijesti“, rekao je oceanograf Jake Gebbie iz Woods Hole Oceanographic Institution. „Ako se površina oceana hladi veći jedan dobar dio prošlog tisućljeća, dijelovi oceana koji su bili najbolje izolirani od novopridošlog zagrijavanja mogu još uvijek biti hladni“, dodaje Gebbie.

Razumijevanje oceana bitno je za naš planet, ali i našu budućnost

Postavljeni model je, naravno, pojednostavljena verzija stvarnog oceana. Kako bi ispitali predviđanje, Gebbie i Huybers usporedili su modelom dobiveni trend hlađenja sa stvarnim mjerenjima temperature oceana koja su proveli znanstvenici na HMS Challengeru 1870-ih godina i modernim promatranjima World Ocean Circulation Experimenta (WOCE-a) iz 1990-ih godina.

Tijekom HMS Challengerove ekspedicije koja je trajala od 1872. do 1876. godine, termometri su spuštani u Tihi ocean na dubine od oko dva kilometra (oko 1,24 milje) te je izmjereno i zabilježeno više od pet tisuća temperatura.

„Pregledali smo ove povijesne podatke za ekstremne vrijednosti i razmotrili različite korekcije povezane s učincima tlaka na termometre i istezanje konopa koje se koristilo za spuštanje istih“, rekao je Huybers. Tako pregledani i korigirani podaci zatim su uspoređeni s novijim podacima WOCE-a.

Gebbie i Huybers pronašli su, kao što je i očekivano, određeni trend zagrijavanja vode bliže površini – no, na dubinama od oko 1,8 do 2,6 kilometara (1,1 do 1,6 milja) zabilježeno je hlađenje. Ono nije veliko – samo 0,02 i 0,08 stupnjeva Celzijeva – no, u usporedbi s trendom globalnog zagrijavanja površine, to je intrigantan rezultat.

Svi prošli trendovi zagrijavanja i hlađenja povezani su s trenutnim zagrijavanjem planeta. Naime, ovim modelom je pokazano da prijašnje klimatske promjene i uvjeti na površini i dalje mogu imati značajan učinak na trenutnu brzinu klimatskih promjena. Također, ovi nalazi ukazuju na to da je Zemlja prije stotinjak godina mogla apsorbirati do 30 posto manje topline nego što je danas procijenjeno.

„Dio potrebne topline da bi ocean došao u ravnotežu s atmosferom koja sada sadrži sve više stakleničkih plinova, očito je već itekako prisutan u dubokom Tihom oceanu. Ovi nalazi potiču na razumijevanje uzroka toplog srednjovjekovnog perioda i malog ledenog doba kao način za bolje razumijevanje trendova „modernog“ zagrijavanja“, zaključio je Huybers.  

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Znanost je potvrdila: klimatska kriza nema prirodni uzrok!

Planet se trenutno zagrijava brže nego ikada u povijesti. Već i ptice na grani znaju da se ne radi o uobičajenom prirodnom ciklusu, dapače klimatske promjene itekako osjećaju na svom perju, no znanstvenici su ovom novom studijom to konačno i potvrdili.

Zašto još nije proradio prvi svjetski sustav za čišćenje oceana?

Ambiciozan projekt čišćenja oceana kojim se trebalo stati na kraj plutajućim otocima otpada usred Tihog oceana nailazi na probleme te više od dva mjeseca nakon postavljanja na onečišćeno područje još uvijek nije započeo sa svojim radom.

Svjetski dan oceana 2019.

Obilježavanjem ovogodišnjeg Svjetskog dana oceana nastoje se otkriti mogući načini za promicanje ravnopravnosti spolova u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima te upravljanje morima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER