Globalna rekonstrukcija skladištenja i prijenosa topline u oceanima

Oceane grije antropogena toplina jednaka oslobođenoj toplini atomske bombe u sekundi

Oceani apsorbiraju 90 posto energije klimatskih promjena, što uvelike utječe na otapanje ledenog pokrova, a time i na podizanje razine mora. Novo istraživanje britanskih znanstvenika otkriva izuzetno veliko zagrijavanje oceana tijekom zadnjih 150 godina. Mjerenja temperature površine oceana nekada i danas pomažu pri točnijim procjenama budućih događanja.

Zastrašujući rezultati i predviđanja

Prema analizi novog istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Oxford, toplina kojom je globalno zatopljenje zagrijalo oceane u posljednjih 150 godina ekvivalentna je toplini oslobođenoj eksplozijom atomske bombe po sekundi.

Više od 90 posto topline nastale antropogenim emisijama stakleničkih plinova apsorbiraju mora i oceani, pri čemu se zrak, tlo i ledene kape zagrijavaju za samo nekoliko posto. Jako velika količina energije pohranjena u oceanima dovodi do porasta razine mora i uzrokuje stvaranje intenzivnijih i češćih uragana i tajfuna.

Mjerenja tako pohranjene topline u oceanima započela su tek prije koje desetljeće, a postojeće procjene apsorbirane energije sežu iz vremena oko 1950. godine, a novo je istraživanje proširilo procjene sve do 1871. godine. Znanstvenici navode kako je razumijevanje prošlih promjena u toplini oceana bilo presudno za predviđanje budućih utjecaja klimatskih promjena.

Kako procjenjuje Guardian, prosječno zagrijavanje u tom 150-godišnjem razdoblju jednako je oslobađanju topline oko 1,5 atomske bombe bačene na Hirošimu po sekundi. No, zagrijavanje se tijekom tog vremena dodatno ubrzalo s porastom emisije ugljikovog dioksida te je sada ekvivalentno oslobađanju topline tri do šest atomskih bombi po sekundi.

„Pokušali smo ne napraviti ovakvu vrstu proračuna i usporedbe, jednostavno zato što ih smatramo zabrinjavajućima. Obično zagrijavanje uspoređujemo s ljudskom potrošnjom energije kako bismo ga učinili manje zastrašujućim“, rekla je profesorica Laure Zanna sa Sveučilišta Oxford, koja je vodila istraživanje.

„Očito je da unosimo višak energije u klimatski sustav i njezin velik dio završava u oceanima“, dodala je Zanna. Ukupna toplina koju su oceani „primili“ tijekom posljednjih 150 godina bila je oko tisuću puta veća od godišnje potrošnje energije cijele svjetske populacije.

Kumulativno zagrijavanje površine oceana od 1871. do 2017. godine (u džulima godišnje) / Izvor: pnas.org

Načini praćenja trenda zagrijavanja mora i oceana

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences te je kombinirano s mjerenjima površinske temperature oceana od 1871. godine i računalnim modelima cirkuliranja oceana.

Profesor Samar Khatiwala, također sa Sveučilišta Oxford, rekao je kako je njihov pristup u ovom istraživanju sličan „bojanju“ različitih dijelova površine oceana različitim bojama te praćenju njihovog širenja u dubine s protokom vremena. „Ako znamo kakva je bila promjena temperature površine Atlantskog oceana 1871. godine, možemo otkriti koliko je ona doprinijela zagrijavanju u, recimo, dubokom Indijskom oceanu u 2018. godini“, dodaje Khatiwala.

Neravnomjerno zagrijavanje

Porast razine mora jedan je od najopasnijih dugoročnih učinaka klimatskih promjena koji prijeti milijardama ljudi u gradovima i naseljima na obali te je procjena budućeg rasta morske razine ključna za pripremu obrane. Dobrom djelu porasta razine mora doprinosi topljenje ledenog pokrova, kako na Grenlandu tako i u ostalim arktičkim i antarktičkim predjelima. Drugi glavni čimbenik je fizičko širenje vode s povišenjem temperature.   

Međutim, mora se ne zagrijavaju ravnomjerno zbog morskih struja koje prenose toplinu širom svijeta. Stoga je bitna rekonstrukcija količine topline koju su oceani apsorbirali tijekom zadnjih 150 godina jer ista pruža polaznu osnovu za daljnje djelovanje. Tako je, na primjer, istraživački tim je otkrio kako je polovica porasta razine Atlantskog oceana od 1971. godine na niskim i srednjim geografskim širinama posljedica lokalnog prijenosa topline strujama.

Ključ pravilnog djelovanja je u dobroj procjeni

Ovo novo istraživanje moglo bi pomoći pri boljim budućim predviđanjima porasta razine mora na različitim područjima. Buduće promjene u prinosu topline oceana mogle bi imati ozbiljne posljedice za lokalni porast razine mora i rizik od poplavljivanja obale. Dakle, razumijevanje promjena oceanske topline i uloge cirkulacije u stvaranju i oblikovanju obrazaca zagrijavanja ostaju ključ za predviđanje globalnih ili lokalnih učinaka klimatskih promjena.

Dana Nuccitelli, okolišna znanstvenica koja nije bila uključena u ovo istraživanje, navodi kako se s ubrzanim globalnim zatopljenjem povećala stopa zagrijavanja oceana, a količina topline prenesena oceanima u posljednjih nekoliko desetljeća ekvivalentna je oslobođenoj energiji tri do šest atomskih bombi u jednoj sekundi, ovisno o tome koji skup podataka i koji vremenski okvir se koristi pri razmatranju.

Novo istraživanje britanskih znanstvenika uspoređuje brzinu zagrijavanja oceana s količinom energije oko tri atomske bombe bačene na Hirošimu po sekundi, i to u razdoblju od 1990. do 2015. godine, što je na donjoj granici drugih procjena.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njujorški gradonačelnik ima plan protiv klimatskih promjena

Uragan Sandy snažno je pogodio New York prije šest godina i potopio površinu od 132 kvadratna kilometra, oštetio ili uništio 17 tisuća kuća, a život su izgubile čak 44 osobe. U New Yorku se stoga više ne raspravlja o globalnom zatopljenju, već se pronalaze najbolja rješenja zaštite. Glavna pitanja su gdje se i koliko brzo mogu izgraditi barijere koje će grad zaštititi od porasta razine mora i neizbježnog udara sljedećeg razornog uragana.

Deset najgorih scenarija u slučaju neobuzdanih klimatskih promjena

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Kako koristiti oceane bez njihovog prekomjernog iskorištavanja?

Kako smanjiti učinak antropogenog onečišćenja i klimatskih promjena na oceane i priobalne zajednice te kako ih zaštititi, koje promjene je potrebno napraviti u politici i koje su danas obećavajuće tehnologije i načini rješavanja ovog problema, za EcoWatch je detaljnije objasnila doktorica znanosti Ayana Elizabeth Johnson.

Nikad brža promjena klime

Posljednja procjena američke nacionalne klime upozorava kako porast razine mora, ekstremne temperature, oluje, požari, poplave i druge klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu te stanovništvu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER