Imaju li naše bake i djedovi rješenje problema plastičnog onečišćenja?

Život bez plastike po uzoru na starije generacije

Nerijetko čujemo kako se prije bolje i kvalitetnije živjelo, barem po pitanju plastičnog onečišćenja koje tada nije ni postojalo. Ljudi su s vremenom promijenili svoje navike te su usvajanjem suvremenog stila života i prekomjernom upotrebom plastičnih proizvoda počeli uništavati okoliš u kojem žive.

Još uvijek nije sve izgubljeno, a uz malo žrtve i promjenom životnih navika, po uzoru na naše stare, možemo poboljšati kvalitetu svakodnevnog života i dati svoj doprinos za spas planeta.

 

Razlike životnih navika nekada i sada

Kako riješiti problem plastičnog onečišćenja? Posljednjih godina ovo je pitanje postalo jedna od gorućih tema, budući da brojne provedene studije i dokumentirane situacije svakodnevno opisuju užasnu količinu plastične zasićenosti našeg nekad „neplastičnog“ planeta.

Svijet zahtijeva hitna rješenja navedenog problema te primjenu boljih načina poslovanja, kao i načina dizajniranja proizvoda koji ne stvaraju tolike količine otpada. Ipak, pozitivna činjenica jest da nije sve tako negativno te da ipak postoje brojne zainteresirane strane koje svojim inovacijama nastoje pridonijeti stvaranju prijeko potrebne ekološke održivosti.

Na prvi pogled, čeka nas izrazito suvremena i tehnološki napredna budućnost u kojoj moramo krenuti dalje od upotrebe jednokratnih plastičnih predmeta prema rješenjima koja nam samo znanost može dati. No, što ako idemo u pogrešnom smjeru i ako se najjasniji odgovori na sve naše probleme kriju u prošlosti? 

Naime, problem plastičnog onečišćenja ne postoji oduvijek te su tako ljudi do sredine 20. stoljeća uspješno živjeli ne razmišljajući o svim problemima koje danas donosi prekomjerna upotreba plastičnih predmeta. U prošlosti je život bez plastike bio itekako moguć, a ključ uspjeha leži u tadašnjem razlikovanju životnih navika.

Očito je da bi mnoge poteškoće s otpadom, s kojim se danas svakodnevno suočavamo, mogli vrlo lako riješiti vraćajući se u prošlost. U nastavku vam donosimo nekoliko već zaboravljenih i napuštenih starih praksi koje ipak možete prilagoditi današnjem suvremenom načinu života. Za primjer su nam poslužile životne navike stanovnika europskog kontinenta pedesetih godina prošlog stoljeća.

 

Voće i povrće

  • Nekada: većina svježih namirnica poput krumpira, mrkve i graška, uzgajale su se na lokalnoj razini i bile su sezonski dostupne. Banane i ostalo „egzotično“ voće moglo se nabaviti gotovo tijekom cijele godine, a izvan sezone nekog voća i povrća, kupovali su se njegovi konzervirani oblici. Zamislite, ljudi su redovito pripremali vlastite zimnice. Sva suha hrana, poput riže i tjestenine, ali i mnoštvo ostalih proizvoda, moglo se kupiti u rinfuzi korištenjem papirnatih vrećica.
  • Sada: jedan od velikih problema današnjice jest emisija stakleničkih plinova, od kojih većina proizlazi iz prometa. Kupnjom lokalnih, sezonskih svježih namirnica možemo utjecati na smanjenje transportnih emisija nastalih tijekom uvoza prehrambenih proizvoda. Isto tako, preporučuje se redovito posjećivanje poljoprivrednih sajmova i uzgajanje vlastitih vrtova, a ne izbjegavajte i pripremanje zimnice koje, iako je vremenski poprilično zahtjevan posao, svakako pozitivno doprinosi većoj kvaliteti vaših prehrambenih navika i manjem stvaranju kućnog otpada nastalog uslijed korištenja raznih ambalažnih pakiranja tih istih proizvoda.

 

>>> Pročitajte još >>>  Vrijeme je za PLASTIC ATTACK!

 

Meso

  • Nekada: u prošlosti su ljudi puno više no danas uzgajali domaće životinje, a nerijetko se događalo da mesari obilaze domaćinstva i prodaju svježe meso koje je (naravno) bilo umotano u papir.
  • Sada: u današnje vrijeme uzgajanje domaćih životinja nije tako jednostavno i praktično kao nekada, ali umjesto kupovanja zapakiranog mesa (najčešće u plastičnoj ambalaži) u velikim prehrambenim lancima, preporučuje se posjet mesnicama u privatnom vlasništvu koja još uvijek koriste papir tijekom pakiranja mesa.

 

 

Grickalice

  • Nekada: danas najraširenije korištene grickalice poput čipsa i keksa nekada nisu bile tako široko dostupne, a ono što je bilo dostupno kupovalo se u rinfuzi i pakiralo u papirnate vrećice.
  • Sada: u posljednje vrijeme diljem Europe otvaraju se „zero waste“ trgovine gdje se mnoštvo proizvoda, uključujući i grickalice, mogu kupiti u rinfuzi. Takve trgovine sve svoje proizvode prodaju bez korištenja jednokratne plastične ambalaže te posluju u skladu s održivim životnim stilom čime svoje kupce potiču na smanjenje ekološkog otiska i upotrebe plastičnih materijala. Ako pak imate viška vremena, svakako probajte napraviti vlastite grickalice. 

 

 

Pakiranje hrane:

  • Nekada: sva hrana se pakirala u papirnate vrećice ili čak novine, a stanovništvo koje je živjelo na selu za nabavu nepasteriziranog mlijeka s obližnjih farmi koristilo je velike metalne posude. Kućne dostave mlijeka vršile su se u povratnim staklenim bocama.
  • Sada: postoje brojne alternative korištenju plastičnih posuda za pakiranje hrane, a neke od njih uključuju upotrebu posuda od nehrđajućeg čelika, staklenih posuda itd. 

 

 

Jedenje vani

  • Nekada: kratko i jasno – u prošlosti su ljudi rijetko jeli vani, a još manje na ulici i u pokretu. Valjda je to nekada davno bilo nepristojno.
  • Sada: kultura „jedenja u pokretu“ glavni je pokretač nastajanja plastičnog otpada. Naš cjelokupni pristup hrani mora se promijeniti ako želimo smanjiti količinu proizvedenog otpada, a ljudi bi svakako trebali više pažnje posvetiti pripremi vlastitih obroka u svojim domovima. Smanjenjem konzumacije obroka koji se jedu u fast-food restoranima, u automobilima ili na ulici, značajno ćete smanjiti i količinu stvorenog ambalažnog otpada, a što je najbitnije – poboljšat ćete svoje zdravlje.

 

 

Otpad

  • Nekada: ostaci raznih otpadnih vrsta iskorištavali su se na mnogobrojne načine. Primjerice, stari papir se spaljivao i tako upotrebljavao u kućanstvima za grijanje, a ostaci hrane su se obavezno kompostirali. Stara odjeća se pretvarala u poplune, a umjesto papirnatih ručnika koristile su se kuhinjske krpe.
  • Sada: započnite s kompostiranjem (čak i ako živite u stanu), preferirajte korištenje staklene ambalaže, budući da staklo predstavlja materijal koji se najčešće reciklira, a pri kupovini obavezno koristite višekratne i platnene vrećice kako biste eliminirati nastajanje otpada na izvoru.

 

Koliko god smanjenje, ali i razdvajanje otpada smatrali zahtjevnim poslom, razmislite kako bi ovaj svijet postao puno ljepše i čišće mjesto za život, samo ako bi svaki pojedinac to prakticirao. I to ne samo za nas ljude, već i za brojne životinjske vrste koje svakodnevno ugibaju uslijed sve većeg plastičnog onečišćenja. Iako neke stvari izravno ne vidite u vašoj okolini, ne znači da se ne događaju, a današnji svijet nažalost sve više trpi i krajnje je vrijeme da se nešto poduzme za bolje sutra jer ipak – male stvari život znače.

I još nešto za kraj. Zamislite da je netko našim, tada mladim bakama i djedovima, prije pedesetak godina rekao da će ljudi u 21. stoljeću joggirati prirodom i gradovima te prikupljati razbacani otpad? Potreba za takvom aktivnošću ne bi postojala da se suvremeno društvo ne suočava s problemom plastičnog onečišćenja, no i plogging, kao novi trend koji se širi svijetom, potvrđuje kako sve više ljudi shvaća važnost i potrebu zaštite okoliša te želi sudjelovati u borbi za spas planeta.

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kako su Krčani od smeća napravili – čudo

Krčani su s trenutnim udjelom odvojeno sakupljenog otpada od visokih 55 posto, od čega dio sami prerađuju, a dio „izvoze“, postali pravi hrvatski uzor. Iako je taj napredan sustav za krčku tvrtku Ponikve zasad ekonomski neisplativ, po otok je ekološki itekako isplativ, a benefite će najviše osjetiti Krčani čim proradi Marišćina, kada će cijene zbrinjavanja nerazvrstanog otpada deseterostruko porasti, piše riječki Novi list.

I Budim i Pešta imaju svoje zero waste trgovine

Nedavno smo izvijestili o uvođenju prve pariške eksperimentalne zero waste ulice kojom se količina otpada u francuskom glavnom gradu planira smanjiti za 10 % ili oko 50 kg godišnje po stanovniku, a naveli smo i primjere prvih hrvatskih zero waste trgovina. Sada vas vodimo našim istočnim susjedima koji su u svom glavnom gradu ove godine otvorili prve zero waste trgovine na obje strane Dunava.

Praktični savjeti za Božić bez plastike

Istraživanja pokazuju da se nastajanje otpada tijekom božićnog razdoblja udvostručuje, a najveći udio čini plastični otpad nastao zamatanjem darova ili ambalažna pakiranja. Britanci tako tijekom božićnih praznika proizvedu oko 40 milijuna otpadnih ljepljivih vrpci (uglavnom plastičnih) te papira za zamatanje u tolikoj količini da bi njime ekvator mogli omotati čak devet puta!

U Parizu se uvodi prva zero waste ulica

Pariška gradska uprava odlučna je u borbi protiv otpada te godišnju količinu otpada od 410 kg po stanovniku nastoji smanjiti brojnim mjerama u sklopu provođenja svog novog klimatskog plana. Uvođenjem eksperimentalne zero waste ulice količina otpada se planira smanjiti za 10 % ili oko 50 kg godišnje po stanovniku Pariza.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER