Zapanjujući prikaz promjene lica Zemlje u posljednjih 25 godina

Ljudska devastacija planeta Zemlje

Planet na kojem živimo neprestano se mijenja, a sada, zahvaljujući znanstvenicima američkog Sveučilišta u Cincinnatiju, možemo vidjeti mapirane prikaze nekih od promjena nastalih tijekom četvrt stoljeća

Od krčenja tropskih šuma do isušivanja Aralskog jezera

Novi mapirani prikazi, objavljeni od strane znanstvenog tima američkog Sveučilišta u Cincinnatiju, na vrlo pregledan način ukazuju na promjene Zemljine površine u posljednjih 25 godina, a sve zbog utjecaja okolišno pogubnih ljudskih aktivnosti. Tako je u studiji, objavljenoj u časopisu International Journal of Applied Earth Observation and Geoinformation, vidljivo da je u periodu između 1992. i 2015. godine izmijenjeno 22 posto Zemlje, uključujući promjene na području šuma, močvara, poljoprivrednih zemljišta te još mnogo toga.

Navedene grafike izrađene su s ciljem boljeg razumijevanja obrazaca migracija širom svijeta (primjerice, što uzrokuje selidbu stanovništva s jednog mjesta na drugo), istodobno ističući brzinu kojom dolazi do promjene krajolika.

Gotovo četvrtina Zemljine površine izmijenjena je između 1992. i 2015. Karta Sjedinjenih Američkih Država pokazuje velike gubitke močvarnih područja na jugoistoku zemlje uz rastuću urbanizaciju izvan gradova

„O deforestaciji, gubitku močvarnih zemljišta ili o povećanju stupnja urbanizacije već dosta znamo, ali sada točno možemo vidjeti gdje su sve te promjene i dogodile”, izjavio je Tomasz Stepinski, geograf i jedan od članova znanstvenog tima.

Satelitske snimke visoke rezolucije, koje su korištene za izradu mapa, ustupila je Europska svemirska agencija (ESA), koja je 1992. godine započela sa snimanjem satelitskih snimaka Zemlje za proučavanje klimatskih promjena, ali i ciklusa ugljika.

Iz mapa se tako mogu zamijetiti veliki gubitci šuma u Srednjoj i Južnoj Americi, dok je jedan od dominantnih uzoraka za područja diljem svijeta prenamjena šumskih zemljišta u ona poljoprivredna. Istodobno, povećana urbanizacija vidljiva je u Sjevernoj Americi i Europi, dok je teritorij jugoistočno od SAD-a pretrpio gubitke mnogih močvarnih područja.  

Širok pogled na krajobrazne promjene diljem Europe i Azije

Tijekom posljednje 24 godine došlo je do rasta veličine pustinje Sahare, ponajviše zbog toga što se okolno travno područje pod utjecajem visokih temperatura pretvorilo u pustinjsko. Grafike također prikazuju i isušivanje Aralskog jezera u središnjoj Aziji zbog intenzivnog poljoprivrednog iskorištavanja vode jezera za navodnjavanje polja pamuka. Nestajanje Aralskog jezera smatra se jednom od najvećih ekoloških katastrofa našeg doba.

Prikaz šumskih gubitaka (crveno) i dobitaka (plavo) u Južnoj Americi u periodu između 1992. i 2015. / Različite nijanse pokazuju veličine gubitaka i dobitaka

Promjene Zemljine površine utječu i na migraciju stanovništva

Sve ove promjene utječu na obrasce migracija, napominju istraživači. Kao i stalni učinci klimatskih promjena, tako i izravnije promjene ljudskog djelovanja na Zemlji, poput deforestacija šuma, također mogu utjecati na mjesta na kojem ljudi mogu živjeti i napredovati.

„Mnoštvo ljudi trenutno hrli prema SAD-u”, kaže Stepinski. „Mnogi od njih dolaze iz Gvatemale, gdje su brojna šumska područja izgubljena zbog masovnog korištenja drva kao goriva, što isto čini jedan dio izbjegličke krize.”

Znanstvenici smatraju poražavajućim činjenicu da se ovako velike promjene događaju u tako kratkom vremenu, a postavlja se pitanje kako će izgledati sljedeća četvrt stoljeća kada će uz porast stanovništva rasti i zahtjevi za resursima planeta.

Rast Sahare u Sjevernoj Africi

„Nadam se da će ove karte osvijestiti ljude o utjecaju koji imaju na naš planet”, rekao je Jakub Nowosad, jedan od članova tima. „Kao društvo, moramo biti bolje informirani o veličini promjena koje činimo na Zemlji, a po mom mišljenju, upravo ta svjesnost može utjecati na buduće promjene u politici zaštite okoliša.”

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Gradski vodotoci ugroženi pojavom „mrtvih zona“

Američki znanstvenici dokazali su da se stvaranje tzv. „mrtvih zona“, odnosno područja s jako malo ili ništa kisika, ne događa samo u morima i oceanima, već i u vodotocima urbanih gradskih područja, utječući tako negativno na sve slatkovodne organizme koji nastoje preživjeti u takvim vodenim sredinama.

Apetit ptica za insektima postao je možda prevelik

Apetit ptica za kukcima mogao bi postati neodrživ, a opadajući broj insekata diljem svijeta nedostatan za ptičje potrebe što bi moglo dovesti do prijetnje izumiranja nekih vrsta ptica, uključujući i onih značajnih za suzbijanje štetočina. Vjerovali ili ne, ptice pojedu gotovo pola milijarde tona insekata godišnje!

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER