Zapanjujući prikaz promjene lica Zemlje u posljednjih 25 godina

Ljudska devastacija planeta Zemlje

Planet na kojem živimo neprestano se mijenja, a sada, zahvaljujući znanstvenicima američkog Sveučilišta u Cincinnatiju, možemo vidjeti mapirane prikaze nekih od promjena nastalih tijekom četvrt stoljeća

Od krčenja tropskih šuma do isušivanja Aralskog jezera

Novi mapirani prikazi, objavljeni od strane znanstvenog tima američkog Sveučilišta u Cincinnatiju, na vrlo pregledan način ukazuju na promjene Zemljine površine u posljednjih 25 godina, a sve zbog utjecaja okolišno pogubnih ljudskih aktivnosti. Tako je u studiji, objavljenoj u časopisu International Journal of Applied Earth Observation and Geoinformation, vidljivo da je u periodu između 1992. i 2015. godine izmijenjeno 22 posto Zemlje, uključujući promjene na području šuma, močvara, poljoprivrednih zemljišta te još mnogo toga.

Navedene grafike izrađene su s ciljem boljeg razumijevanja obrazaca migracija širom svijeta (primjerice, što uzrokuje selidbu stanovništva s jednog mjesta na drugo), istodobno ističući brzinu kojom dolazi do promjene krajolika.

Gotovo četvrtina Zemljine površine izmijenjena je između 1992. i 2015. Karta Sjedinjenih Američkih Država pokazuje velike gubitke močvarnih područja na jugoistoku zemlje uz rastuću urbanizaciju izvan gradova

„O deforestaciji, gubitku močvarnih zemljišta ili o povećanju stupnja urbanizacije već dosta znamo, ali sada točno možemo vidjeti gdje su sve te promjene i dogodile”, izjavio je Tomasz Stepinski, geograf i jedan od članova znanstvenog tima.

Satelitske snimke visoke rezolucije, koje su korištene za izradu mapa, ustupila je Europska svemirska agencija (ESA), koja je 1992. godine započela sa snimanjem satelitskih snimaka Zemlje za proučavanje klimatskih promjena, ali i ciklusa ugljika.

Iz mapa se tako mogu zamijetiti veliki gubitci šuma u Srednjoj i Južnoj Americi, dok je jedan od dominantnih uzoraka za područja diljem svijeta prenamjena šumskih zemljišta u ona poljoprivredna. Istodobno, povećana urbanizacija vidljiva je u Sjevernoj Americi i Europi, dok je teritorij jugoistočno od SAD-a pretrpio gubitke mnogih močvarnih područja.  

Širok pogled na krajobrazne promjene diljem Europe i Azije

Tijekom posljednje 24 godine došlo je do rasta veličine pustinje Sahare, ponajviše zbog toga što se okolno travno područje pod utjecajem visokih temperatura pretvorilo u pustinjsko. Grafike također prikazuju i isušivanje Aralskog jezera u središnjoj Aziji zbog intenzivnog poljoprivrednog iskorištavanja vode jezera za navodnjavanje polja pamuka. Nestajanje Aralskog jezera smatra se jednom od najvećih ekoloških katastrofa našeg doba.

Prikaz šumskih gubitaka (crveno) i dobitaka (plavo) u Južnoj Americi u periodu između 1992. i 2015. / Različite nijanse pokazuju veličine gubitaka i dobitaka

Promjene Zemljine površine utječu i na migraciju stanovništva

Sve ove promjene utječu na obrasce migracija, napominju istraživači. Kao i stalni učinci klimatskih promjena, tako i izravnije promjene ljudskog djelovanja na Zemlji, poput deforestacija šuma, također mogu utjecati na mjesta na kojem ljudi mogu živjeti i napredovati.

„Mnoštvo ljudi trenutno hrli prema SAD-u”, kaže Stepinski. „Mnogi od njih dolaze iz Gvatemale, gdje su brojna šumska područja izgubljena zbog masovnog korištenja drva kao goriva, što isto čini jedan dio izbjegličke krize.”

Znanstvenici smatraju poražavajućim činjenicu da se ovako velike promjene događaju u tako kratkom vremenu, a postavlja se pitanje kako će izgledati sljedeća četvrt stoljeća kada će uz porast stanovništva rasti i zahtjevi za resursima planeta.

Rast Sahare u Sjevernoj Africi

„Nadam se da će ove karte osvijestiti ljude o utjecaju koji imaju na naš planet”, rekao je Jakub Nowosad, jedan od članova tima. „Kao društvo, moramo biti bolje informirani o veličini promjena koje činimo na Zemlji, a po mom mišljenju, upravo ta svjesnost može utjecati na buduće promjene u politici zaštite okoliša.”

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

2021.: Europska godina željeznice

2021. je Europska godina željeznice, ali što to znači? Za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. EU mora drastično smanjiti emisije CO2 iz prometa. Ulaganje u željeznice i promicanje vlakova kao održive, sigurne i moderne vrste prijevoza jedan je od ciljeva za ovu godinu.

Čovječanstvo je s današnjim danom potrošilo sve Zemljine resurse za 2020.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove je godine pao na 22. kolovoza – dvadesetak dana kasnije i to zahvaljujući pandemiji COVID-19.

Bioraznolikost: životu na Zemlji prijeti masovno izumiranje

Širom svijeta priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. Glavni uzrok ove tragedije je ljudsko djelovanje, koje sada narušava temelje svjetskog gospodarstva, ostavlja nas bez sredstava za život, dovodi u pitanje sigurnost hrane te drastično pogoršava zdravlje i kvalitetu života ljudi širom svijeta, poručuju vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost.

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER