Kako koristiti oceane bez njihovog prekomjernog iskorištavanja?

Najveći izazovi prilikom spašavanja oceana od onečišćenja

Kako smanjiti učinak antropogenog onečišćenja i klimatskih promjena na oceane i priobalne zajednice te kako ih zaštititi, koje promjene je potrebno napraviti u politici i koje su danas obećavajuće tehnologije i načini rješavanja ovog problema, za EcoWatch je detaljnije objasnila doktorica znanosti Ayana Elizabeth Johnson.

Dr. Ayana Elizabeth Johnson drži govor na Smithsonian Earth Optimism Summitu 2017 / Fotografija: Darren Miller/Smithsonian

Tajnoviti i dragocjeni morski ekosustavi

Oceani se protežu na 70 posto planeta, a velika većina svijeta ispod njih neistražena je te nije mapirana. Stoga oceanske dubine još uvijek mogu kriti mnoge tajne, no ono što sa sigurnošću znamo je da se suočavaju s ozbiljnim rizicima zbog prekomjernog izlova i antropogenog onečišćenja.

„Najveća prijetnja oceanima su klimatske promjene, koje bi mogle utjecati, kako na morski svijet, tako i na milijarde ljudi priobalnih zajednica“, rekla je morska biologinja i strateg za očuvanje oceanskih ekosustava dr. Ayana Elizabeth Johnson.

Johnson je osnivačica i predsjednica Ocean Collectiva, konzultantske tvrtke koja traži konzervativna rješenja okolišnih problema gledano iz društvene perspektive. Razvijanje tih rješenja nikad nije bilo potrebnije, a kako i sama Johnson tvrdi, „zastrašujuć je nedostatak javne i korporativne reakcije i odgovora na nedavni izvještaj Međuvladinog odbora o klimatskim promjenama koji kaže da imamo još maksimalno 12 godina kako bismo izbjegli katastrofalne klimatske promjene.“

Konzultacije o zoniranju oceana na Barbudi s članovima Inicijative Blue Halo, 2013. / Fotografija: Will McClintock

Mišljenje stručnjaka

Dr. Elizabeth Johnson je u intervjuu za EcoWatch iznijela svoja mišljenja o tome koja rješenja za očuvanje oceana i suzbijanje posljedica klimatskih promjena smatra najviše obećavajućima te u nastavku donosimo njezine odgovore.

Kakve su promjene u politici na državnoj i međunarodnoj razini potrebne kako bi se zaštitili oceani?

Tri najbitnije promjene koje trebamo poduzeti su prestanak korištenja fosilnih goriva, zabrana ribolova na otvorenim morima te zaštita 30 do 50 posto obala oceana.

Osim politike, na što se još treba usredotočiti? Na primjenu gotovih rješenja, angažiranje javnosti i/ili daljnji razvoj tehnologija?

Moramo pritiskati korporacije na usvajanje održivih praksi što je prije moguće te na podizanje zaštite za ono što se kvalificira kao održivo. Na primjer, neke je ribolove Marine Stewardship Council certificirao kao održive te su isti daleko od ikakve moguće zabrane provođenja svoje djelatnosti na uobičajen način.

S ekološko-pravnog gledišta, tko će najviše biti na gubitku ako se ne uspiju adekvatno zaštititi oceani i priobalni ekosustavi?

Siromašni ljudi i priobalne zajednice bit će najviše izložene riziku. Porast razine mora, prekomjerni izov ribe, onečišćenja i obalni razvoj najviše i najgore utječu na njih, a iste imaju samo mali broj opcija za alternativni život ili preseljenje.

Dr. Ayana Elizabeth Johnson

Koje ste probleme vezane za oceane pratili u ovogodišnjem američkom izbornom ciklusu?

Ponajprije klimatske promjene! Uzbuđena sam što je Jared Polis novi izabrani guverner Colorada jer mu planovi obuhvaćaju prelazak Colorada na stopostotnu energiju iz obnovljivih izvora do 2040. godine, što je najambiciozniji cilj do sada za bilo koju američku državu. S druge strane, glasačke mjere diljem države za ograničavanje bušenja i ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije nisu uspjele zaživjeti usred jakih opozicijskih sredstava iz industrije fosilnih goriva. Međutim, budući da su demokrati preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom, kongresnica Eddie Bernice Johnson, koja znanost o klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje navodi prioritetom, spremna je preuzeti kormilo znanstvenog odbora, što nama istraživačima, ali i javnosti ulijeva nadu.

Koje je po Vama jedno od najboljih rješenja koje ste vidjeli da se koriste u rješavanju problema vezanih za oceane ili ono kojim se pomaže ljudima koji ovise o oceanu?

To su svakako uzgajališta na otvorenom moru. Regenerativna „oceanska poljoprivreda“, kao što je to, na primjer napravio Greenwave, podrazumijeva uzgoj morske trave i školjki (kamenice, dagnje, čančule), a ne uzgoj lososa. Morsku travu i školjke nije potrebno posebno hraniti jer one rastu uz sunčevo svjetlo i već prisutne hranjive tvari i planktone u moru. Kao što je pionirski uzgajivač Brendan Smith rekao, prednost ovakvog morskog uzgoja je ta što morske biljke i životinje ne zahtijevaju svježu vodu, krčenje šuma i gnojiva te uz sve navedeno poboljšavaju kvalitetu vode i stvaraju staništa za druge morske vrste. Budući da morska trava brzo raste (kelpa može narasti do preko 0,3 metra na dan), ona može pružiti zdravu hranu i čisto biogorivo te tako biti značajan dio rješenja klimatskih problema. Također, razvoj industrija otvara nova radna mjesta. Nadalje, Mr. Trash Wheel projekt je kojim se prikuplja otpad iz rijeka ili luka prije nego li ono završi u moru i oceanu. Dakle, praktična i učinkovita rješenja ne trebaju biti zahtjevna, napredna tehnologija.

Barbara Kalebić | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Svjetski je dan voda

Dana 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda. Taj dan ukazuje na važnost pitke vode i održivog upravljanja vodnim resursima. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

Manhattanski tornjevi otporni na porast razine mora?

Ako razina mora nastavi rasti tijekom narednih desetljeća, što će se dogoditi sa zgradama u obalnim gradovima poput New Yorka? Odgovor na to pitanje gradskim je vlastima New Yorka ponudila tvrtka DFA svojim konceptualnim dizajnom Pier 40 za 19 drvenih tornjeva na Manhattanu, osmišljenih da ostanu u uporabi čak i kada poraste razina mora.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER