Tko su „najprljaviji“ Europljani?
Izvještaj Europske komisije identificira koje su zemlje EU najgore u recikliranju
Europska komisija je objavila izvještaj o provedbi EU legislative o otpadu, uključujući i „rano upozorenje“ zemljama članicama EU na rizik od nedostataka u ostvarivanju ciljeva na području recikliranja komunalnog otpada.
Izvještaj Europske komisije razmatra problematiku gospodarenja otpadom svih 28 zemalja članica EU i predstavlja „rano upozorenje“ za 14 zemalja za koje se smatra da neće ispuniti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020. godine.
Prema statističkim podacima iz 2016. svaki je građanin Europske unije proizvodio 480 kilograma komunalnog otpada godišnje od čega je 47 posto bilo reciklirano ili kompostirano, dok je četvrtina završila na odlagalištima otpada. Iako komunalni otpad predstavlja tek 10 % ukupnog otpada koji se proizvodi u Europskoj uniji, odlaganje i zbrinjavanje tog otpada je poseban izazov i često velik problem za velik broj zemalja. Također, prakse se među zemljama značajno razlikuju, a brojne članice za zbrinjavanje komunalnog otpada još uvijek koriste odlaganje pod zemljom.
Pravne obveze zemalja članica EU u pogledu zbrinjavanja otpada definirane su Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, a važan cilj izražen u direktivi jest povećanje količine recikliranog komunalnog otpada na 50 % do 2020. godine, na 55 % do 2025. godine, 60 % do 2030. godine te, konačno, na 65 % do 2035. godine.
Što južnije, to tužnije
Četiri najproblematičnije zemlje su Malta, Rumunjska, Grčka i Cipar, koje recikliraju manje od 20 % ukupnog otpada. Navedene zemlje, kao i njih još 10, morat će se dobro potruditi kako bi postigle postavljeni cilj recikliranja 50 % komunalnog otpada do 2020. godine. Rizik od nepostizanja tog cilja Komisija je identificirala kod 14 zemalja članica, a to su: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.
Malta ima najnižu stopu recikliranja kućnog otpada i to svega 7 %, a čak 83 % otpada šalje ravno na odlagališta. Slijede je Rumunjska (13 % - 69 %), Grčka (17 % - 83 %) i Cipar (17 % - 75 %). Iako se sa stopom recikliranja od 28 % baš ne nalazi u društvu „najčistijih“ Europljana, Estonija odlaže svega 10 % komunalnog otpada. Razlog tomu je što je 2013. i 2014. godine spaljivala najveći dio svog otpada te to još uvijek čini, pa je čeka dug put do postizanja cilja EU.
Poljska je skoro na cilju
S druge strane, Poljska je „najbolja“ u društvu zemalja koje najmanje recikliraju. Poljaci recikliraju 44 % svog komunalnog otpada, a „svega“ 36 % im završava na odlagalištima otpada. S tom je stopom recikliranja Poljska ipak blizu postizanja cilja EU-a od 50 % te ima najnižu stopu odlaganja od 14 problematičnih zemalja članica EU. Finska koja reciklira 42 % otpada, također nije daleko od cilja.
Kako stoji Hrvatska?
Prema izvještaju Europske komisije, 2016. godine u Hrvatskoj se recikliralo samo 21 % komunalnog otpada, dok je čak 77 % odlagano na odlagalištima (stopa je među najvišima u EU) bez ponovne primjene u svrhu recikliranja, kompostiranja ili neke nove vrste ponovne upotrebe. Hrvatska je tako svrstana pod zemlje članice EU koje najmanje recikliraju, odnosno, otpad tretiraju kao „smeće“, a ne kao sirovinu.
Na temelju analize postojećih i ozbiljno planiranih politika na području gospodarenja otpadom smatra se kako postoji rizik da Hrvatska neće ispuniti cilj od 50 % određen za 2020. u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada te se zaključuje sljedeće:
- odvojeno skupljanje otpada koji se može reciklirati, uključujući biootpad, još uvijek nije učinkovito;
- tek treba uvesti gospodarske poticaje za građane i općine;
- u Hrvatskoj programima proširene odgovornosti proizvođača nisu sasvim pokriveni troškovi odvojenog skupljanja te su
- potrebna su dodatna ulaganja u projekte koji zauzimaju više mjesto u hijerarhiji otpada, odnosno u okviru kojih se ne obrađuje samo preostali otpad.
Komisija je u upozorenju izdala nekoliko preporuka Hrvatskoj, koje bi našoj zemlji trebale pomoći pri izlasku iz zone rizika, među kojima su i prijedlozi da se bolje koriste sredstva iz ESI fondova te da se umjesto centara za gospodarenje otpadom sredstva usmjere i na sama kućanstva te podršku građanima da odvajaju materijale za reciklažu, kao i biootpad.
Ekovjesnik