Društvo istraživača mora 20000 milja i Centar za mlade Zadar povodom Dana planeta Zemlje organiziraju okrugli stol pod nazivom „Slane močvare i plavi ugljik“.

Istraživanje Greenpeacea Hrvatske i Greenpeacea Mađarske otkriva da pojedina postrojenja za fosilni plin i naftu spaljuju velike količine metana čime izgledno krše Uredbu EU o metanu koja zabranjuje rutinsko spaljivanje na baklji od 5. veljače 2026.

Danas je na snagu stupio novi pravno obvezujući klimatski cilj Europske unije za 2040. godinu, kojim se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. godine.

S ciljem podizanja svijesti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju našem planetu, kao i cijelom čovječanstvu, dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma kada se diljem svijeta stavlja naglasak na edukaciju javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji.

Sitne lebdeće čestice PM2,5 povećavaju rizik od svih podtipova raka pluća, dok su NO₂, O₃ i SO₂ povezani s nemalostaničnim rakom pluća

Apsorpcija CO₂ u Sredozemnom moru mogla bi biti povezana s djelovanjem oluja, osobito ekstratropskih ciklona, meteoroloških sustava koji donose obilne oborine, snažan vjetar i nestabilne vremenske uvjete.

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.