Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u zdravstvenom sektoru sve više pridonose globalnoj krizi plastičnog otpada. Novo izvješće pokazuje koliko se malo te plastike zapravo reciklira, ali istodobno nudi i rješenja za izlazak iz tog začaranog kruga.

Zemlje svijeta i dalje su podijeljene oko smanjenja proizvodnje plastike. Nakon odbacivanja nacrta Globalnog sporazuma o plastici u srijedu 13. kolovoza, 184 države okupljene u Ujedinjenim narodima imaju rok do ovog četvrtka u ponoć da postignu dogovor o pravno obvezujućem tekstu.

Svjetski dan zaštite okoliša (World Environment Day), 5. lipnja 2025., ove se godine obilježava na temu „Pobijedimo onečišćenje plastikom!“. Još jedna prazna parola ili konačno ozbiljan korak prema rješavanju plastične krize?

Već duže vrijeme svjesni smo činjenice da plastika nimalo nije fantastična, ali to se više ne smije ignorirati. Proizvodnja plastike emitira stakleničke plinove, a oceani, rijeke i tla puni su opasne mikroplastike koja prijeti ljudskom zdravlju.

Jedna od mogućih posljedica plastične krize mogao bi biti porast bakterija otpornih na antibiotike. Istraživači Sveučilišta u Bostonu otkrili su da su bakterije izložene mikroplastici postale otporne na više vrsta antibiotika koji se obično koriste za liječenje infekcija.

Analizom deset neimenovanih proizvoda koji se prodaju u francuskim supermarketima pokazalo se da pakirana voda sadrži veliku količinu sitnih fragmenata sintetičkih polimera. Riječ je o količinama za koje se sumnja da su opasne za ljudsko zdravlje.

Svjetski čelnici imaju mogućnost stati na kraj onečišćenju plastikom do 2050. donošenjem globalnog sporazuma o okončanju onečišćenja plastikom, o kojem bi se od 25. studenog do 1. prosinca 2024. konačno trebali završiti pregovori na sastanku u južnokorejskom gradu Busanu.

Prema novom istraživanju kojim se plastični otpad s plaža podvrgao podmorskom akustičkom testiranju, kitovima koji love uz pomoć zvučnih valova u dubinama oceana, plastična vrećica i lignja nažalost izgledaju nevjerojatno slično.

Prošlo je 20 godina otkako je u časopisu Science prvi put objavljena studija koja je ukazala na problem gomilanja sićušnih čestica plastike i vlakana u okolišu. Čestice su nazvane „mikroplastika“.

Pomalo zastrašujući rezultat proizašao je nakon analiza dvaju specijaliziranih laboratorija koji su mjerili prisutnost mikro i nanoplastike u otvorenim bocama popularnih gaziranih pića. Naime, u svom izvještaju objavljenom u četvrtak 22. kolovoza, organizacija Agir pour l’environnement ističe prisutnost nekoliko različitih vrsta plastike u bocama Coca-Cole i Schweppesa.