Plastična kriza nesrazmjerno pogađa marginalizirane skupine

Utjecaji plastične krize na ranjive skupine stanovništva ozbiljni su i postoje u svim fazama proizvodnog ciklusa plastike

Ranjive zajednice snose nesrazmjeran teret degradacije okoliša uzrokovane plastičnim onečišćenjem, a rješavanje tog problema, osiguranje ljudskih prava, zdravlja i dobrobiti ljudi zahtijeva hitnu akciju, navodi se u novom izvješću UN-a objavljenom u utorak.

Izvješće se bavi utjecajima plastičnog onečišćenja na temeljno ljudsko pravo na očuvan i zdrav okoliš, a izradio ga je UN-ov Program za okoliš (UNEP) u suradnji s okolišnom organizacijom Azul. Glavni cilj izrade ovog izvješća bio je osnaživanje lokalnih zajednica pogođenih plastičnom krizom i pružanje pomoći za njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.

Okolišna pravda

„Okolišna pravda podrazumijeva edukaciju stanovništva koje je na prvoj liniji plastične krize i njihovo upoznavanje s rizicima koje ona donosi, uključivanje u donošenje odluka o proizvodnji i uporabi plastičnih proizvoda te odlaganja plastičnog otpada, kao i osiguravanje pristupa učinkovitom pravosudnom sustavu", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.

Izvješće prikazuje u kojoj je mjeri ekološka nepravda povezana s proizvodnjom plastike, a posebno u područjima gdje se radi izgradnje prometnica krče šume, radi bušenja nafte raseljava autohtono stanovništvo te hidrauličkim frakturiranjem (fracking) i istraživanjem prirodnog plina onečišćuju izvori pitke vode. U izvješću se, primjerice, daje pregled za zemlje poput Sjedinjenih Država i Sudan te upozorava na zdravstvene probleme u zajednicama koje žive u blizini rafinerija nafte u Meksičkom zaljevu i na profesionalne rizike s kojima se suočava oko dva milijuna sakupljača otpada u Indiji.

Nesrazmjerni utjecaji

Utjecaji plastične krize na ranjive skupine stanovništva ozbiljni su i postoje u svim fazama proizvodnog ciklusa plastike, od vađenja sirovina i proizvodnje, do potrošnje i odlaganja, navodi se u izvješću.

Plastični otpad ne samo da ugrožava sredstva za život onih koji se oslanjaju na morske resurse, već uzrokuje i niz zdravstvenih problema za ljude koji jedu morske plodove koji sadrže štetne kemijske sastojke iz opasnih mikro- i nanočestica plastike.

Kako se navodi u izvješću, plastični otpad najviše pogađa žene i to zbog njihove veće izloženosti toksičnim sastojcima, kako u kućanstvu, tako i putem brojnih proizvoda za njegu. Razlike u spolu, društvenim ulogama i političkoj moći u reguliranju upotrebe plastike i zdravstvenih standarda za žene predstavljaju značajno veći rizik od pobačaja i obolijevanja od karcinoma, što dodatno pogoršava razlike u svezi sa spolovima.

Pogoršan pandemijom COVID-19, problem plastičnog onečišćenja postao je glavni pokretač globalne ekološke krize te zajedno s gubitkom biološke raznolikosti i klimatskim promjenama predstavlja trostruku potrebu hitnog djelovanja te snažnih i učinkovitih akcijskih planova, tvrdi UNEP.

Apel svjetskim vladama

Izvješćem se stoga upućuje poziv svjetskim vladama da daju prioritet zaštiti i osiguranju zdravlja i dobrobiti dijelu stanovništva nesrazmjerno pogođenim plastičnim onečišćenjem, naglašavajući da se akcije moraju poduzimati na više razina.

Poziva se na potrebu učinkovitijeg praćenja količina plastičnog otpada, izradu kvalitetnih studija o njegovim utjecajima na ljudsko zdravlje, kao i veća ulaganja u tehnologije gospodarenja otpadom. Svjetske vlade trebale bi provoditi zabranu plastike za jednokratnu uporabu i poticati smanjenje njenih količina, recikliranje i ponovnu upotrebu.

Osim svjetskih vlada, u ovim aktivnostima bi trebale sudjelovati i tvrtke, nevladine organizacije i potrošači. Svi mi trebali bismo se potruditi promijeniti naše ponašanje te posebno preokrenuti situaciju za one koji su socijalno, ekonomski i politički marginalizirani.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Pametni solarni spremnici za otpad u Parku prirode Biokovo

Park prirode Biokovo sa svojim vidikovcem Nebeskom šetnicom – Skywalk jedna je od glavnih hrvatskih turističkih atrakcija koju je prošle godine posjetilo 105 tisuća turista. Javna ustanova parka posebno brine o zaštiti okoliša i održivom razvoju. Prepoznala je to A1 Hrvatska koja im je donirala pametne spremnike za otpad.

UNEP upozorava na plastičnu krizu u jugoistočnoj Aziji

Novim izvještajem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju kružnog gospodarstva“ utvrđeno je da neodgovarajući i manjkavi propisi koji se odnose na pakiranje proizvoda te njihovo slabo provođenje znatno otežavaju problem onečišćenja plastičnim otpadom u zemljama jugoistočne Azije.

Zašto je onečišćenje plastikom pitanje međunarodnog prava zaštite okoliša?

Izvještaj „Zajednice na prednjim linijama globalne krize plastičnog otpada“ nastao je u suradnji organizacije Greenpeace istočne Azije i Svjetskog saveza za alternativu spalionicama (GAIA) te daje detaljan opis tijeka „reciklabilne“ plastike diljem svijeta i njezinog utjecaja na ljude. U izvještaju se navode tri razloga zbog kojih globalna kriza plastičnog otpada predstavlja pitanje međunarodnog prava zaštite okoliša.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER