Sasvim je izvjesno da će se onečišćenje plastikom udvostručiti do 2030.

Do 2040. svaki metar morske obale moglo bi prekrivati oko 50 kg plastike!

Onečišćenje plastikom u oceanima i drugim vodnim tijelima nastavlja naglo rasti i moglo bi se više nego udvostručiti do 2030. godine, navodi se u najnovijem izvješću UN-ovog Program za okoliš (UNEP).

Izvješće pod naslovom „Od onečišćenja do rješenja: globalna procjena morskog otpada i plastičnog onečišćenja“ („From Pollution to Solution: a global assessment of marine litter and plastic pollution“), objavljeno u četvrtak 21. listopada, ukazuje na rastuću prijetnju plastičnog otpada svim ekosustavima, od izvora do mora, te naglašava strašne posljedice plastičnog onečišćenja za zdravlje ljudi, gospodarstvo, biološku raznolikost i klimu. Stoga se potreba drastičnog smanjenja nepotrebne, pretjerano korištene i problematične plastike ističe kao ključno rješenje globalne plastične krize, a s ciljem smanjenja količine plastičnog otpada predlažu se ubrzani prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, ukidanje subvencija za fosilna goriva i široka primjena načela kružnog gospodarstva.

  • Morski otpad, uključujući plastiku, papir, drvo, metal i druge proizvode, nalazi se na plažama diljem svijeta i u svim dubinama oceana. © Laura Quiñones

Rješenja na dohvat ruke

U izvješću se potvrđuje postojanje znanja i iskustva potrebnih za zaustavljanje porasta plastične krize, no jedino pod uvjetom donošenja odlučnih političkih odluka i provedbe hitnih mjera. Ovaj dokument objavljen je 10 dana prije početka ključne konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), naglašavajući da je plastika također veliki klimatski problem.

Primjerice, 2015. godine emisije stakleničkih plinova iz plastike iznosile su 1,7 gigatona ekvivalenta CO2, dok se do 2050. predviđa njihovo povećanje na približno 6,5 gigatona. Taj iznos predstavlja 15 posto cjelokupnog globalnog proračuna ugljika - količine stakleničkih plinova koja se može ispustiti uz porast temperatura u okviru ciljeva Pariškog sporazuma.

Već znamo da recikliranje nije dovoljno

Baveći se rješenjima problema, autori izvješća još jednom potvrđuju da recikliranje ne predstavlja izlaz iz plastične krize te upozoravaju na štetne alternative, poput plastike na biološkoj osnovi ili biorazgradive plastike, koja trenutno predstavlja prijetnju sličnu konvencionalnoj plastici.

Izvješće se bavi kritičnim tržišnim neuspjesima, kao što su niska cijena čiste, tzv. djevičanske plastike, u usporedbi s recikliranim materijalima, nedovoljno i neadekvatno gospodarenje plastičnim otpadom i nedostatak konsenzusa o globalnim rješenjima. Umjesto toga, UNEP poziva na trenutno smanjenje proizvodnje i potrošnje plastike te poticanje transformacije u cijelom lancu vrijednosti.

Također, ističe se važnost ulaganja u daleko učinkovitije sustave monitoringa plastičnog otpada kako bi se identificirali njegovi izvori, razmjeri i zbrinjavanje. U konačnici, u UNEP-u tvrde kako je rješenje u širokoj primjeni načela kružnog gospodarstva i pronalaženju alternativa za plastične proizvode.

Zalaganje za promjenu

Izvršna direktorica UNEP-a, Inger Andersen, kaže kako ovo izvješće „pruža dosad najjači znanstveni argument za hitnost djelovanja i za kolektivno djelovanje radi zaštite i obnove naših oceana, od izvora do mora“. Andersen ističe veliku zabrinutost zbog posljedica razgradnje plastičnih proizvoda, posebice mikroplastike i opasnih kemijskih sastojaka za koje se sa sigurnošću zna da su otrovni i opasni za zdravlje ljudi i ekosustave.

„Brzina kojom problem plastičnog onečišćenja oceana privlači pozornost javnosti je ohrabrujuća, što se mora iskoristiti kako bismo im dali priliku za obnovu, zdravlje i otpornost“, kazala je Andersen.

  • Cjelovito izvješće UNEP-a dostupno je putem sljedeće poveznice.

Rastući problem

Plastika trenutno čini 85 posto ukupnog morskog otpada, a do 2040. će se gotovo utrostručiti, čime će se u oceane svake godine ispustiti od 23-37 milijuna metričkih tona otpada. Drugim riječima, oko 50 kg plastike po metru obale! Već sada se sav morski život, od planktona i školjaka do morskih ptica, kornjača i sisavaca, suočava se s ozbiljnim rizikom trovanja, poremećaja ponašanja, gladovanja i gušenja.

No, plastični otpad predstavlja i veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Plastika se u ljudski organizam unosi konzumacijom morskih plodova, kao i putem obične morske soli. Plastiku pijemo, jedemo i udišemo čime riskiramo hormonalne promjene, poremećaje u razvoju, reproduktivne abnormalnosti pa čak i obolijevanje od raka.

Utjecaji na gospodarstvo

Prema izvješću, onečišćenje plastikom ima i značajne posljedice za svjetsko gospodarstvo. Kada se uzmu u obzir utjecaji na turizam, ribarstvo i akvakulturu, zajedno s cijenom projekata čišćenja, godišnji troškovi plastičnog onečišćenja su 2018. godine procijenjeni na šest do 19 milijardi dolara. No, uz prijetnju udvostručenja količine plastičnog otpada do 2040. riskiramo godišnje troškove u visini 100 milijardi dolara. Autori izvješća ističu kako ova prijetnja svjetskom gospodarstvu može dovesti do porasta ilegalnog odlaganja otpada.

Cjelovito izvješće dostupno je putem sljedeće poveznice, a služit će kao osnova za rasprave na Skupštini za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEA-5) 2022. godine, na kojoj bi se trebalo odlučiti o daljnjem načinu rješavanja ovog problema.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Plastična kriza nesrazmjerno pogađa marginalizirane skupine

Ranjive zajednice snose nesrazmjeran teret degradacije okoliša uzrokovane plastičnim onečišćenjem, a rješavanje tog problema, osiguranje ljudskih prava, zdravlja i dobrobiti ljudi zahtijeva hitnu akciju, navodi se u novom izvješću UN-a objavljenom u utorak.

UNEP upozorava na plastičnu krizu u jugoistočnoj Aziji

Novim izvještajem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju kružnog gospodarstva“ utvrđeno je da neodgovarajući i manjkavi propisi koji se odnose na pakiranje proizvoda te njihovo slabo provođenje znatno otežavaju problem onečišćenja plastičnim otpadom u zemljama jugoistočne Azije.

Mjerenje je prvi korak u gospodarenju plastičnim otpadom

U državama diljem svijeta svake se godine stvaraju milijuni tona plastičnog otpada. Zbrinjavanje otpada predstavlja velik problem i najbogatijim zemljama svijeta, a u nerazvijenim zemljama koje ne raspolažu dostatnim kapacitetima i tehnologijom gospodarenja otpadom taj je problem još izraženiji. Posebno ako u njima završava otpad iz bogatih svjetskih zemalja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER