Morske struje predstavljaju glavni pokretač raspodjele topline i hladnoće na našem planetu te imaju ključnu ulogu u regulaciji klime. Razumijevanje čimbenika koji određuju njihovu dinamiku stoga je od presudne važnosti, ne samo za Sredozemlje nego i na globalnoj razini.

Zadivljujuća složenost pjevanja kitova već dugo fascinira znanstvenike. Kitovi su jedini sisavci koji pjevaju neprekidno deset ili više sati, i to glasno, čak i kada u blizini nema slušatelja. Kognitivni znanstvenik Eduardo Mercado III. mijenja naše razumijevanje tih zagonetnih zvukova i iznosi revolucionarnu teoriju koja dovodi u pitanje desetljeća ustaljene znanosti.

Najveći njemački i vodeći europski drogerijski lanac dm (Drogerie Markt) potvrdio je da će obustaviti prodaju svih proizvoda od krila. Time je ostvarena još jedna značajna pobjeda u kampanji organizacije Sea Shepherd za okončanje destruktivnog izlova antarktičkog krila.

Novo istraživanje pokazuje da se monomeri tekućih kristala (LCMs), kemijski spojevi koji se koriste u ekranima televizora, prijenosnim računalima i pametnim telefonima, nakupljaju u tkivima ugroženih morskih sisavaca.

Kao sredozemna endemska vrsta, posidonija je zaštićena morska cvjetnica koja je ključna za ravnotežu obalnog ekosustava. Ona predstavlja važan ponor ugljika, utočište za bioraznolikost i prirodnu zaštitu od erozije, no danas je ugrožena ljudskim djelovanjem i klimatskim promjenama.

Znanstvenici Španjolskog oceanografskog instituta najnovije zapažanje velike bijele psine u španjolskim vodama Sredozemlja razmatraju u kontekstu dokumentiranih zapisa od 1862. do 2023. godine, koji uključuju izravna opažanja, ali i neizravne dokaze poput tragova predacije na glavatoj želvi.

Ribari iz Tribunja primjer su dobre prakse jer već gotovo petnaest godina sustavno uklanjanju morski otpada iz ribolovnih mreža i pravilno ga zbrinjavanju, a do danas su iz mora uklonili gotovo 500 tona otpada, čime su dali iznimno vrijedan doprinos očuvanju morskog ekosustava.

Pozornost posvećena plavom raku (Callinectes sapidus), jednoj od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu koja uzrokuje znatne štete u obalnim ekosustavima, djelomično je skrenula zanimanje s drugog uljeza – rebraša Mnemiopsis leidyi.

Apsorpcija CO₂ u Sredozemnom moru mogla bi biti povezana s djelovanjem oluja, osobito ekstratropskih ciklona, meteoroloških sustava koji donose obilne oborine, snažan vjetar i nestabilne vremenske uvjete.

Kada se razmišlja o zaštiti bioraznolikosti od globalnog značaja, najčešće se pomisli na prašume i koraljne grebene. Međutim, neki od najbogatijih i najugroženijih ekosustava na planetu – naše rijeke, jezera i močvare – tiho protječu našim krajolicima i ulijevaju se u mora i oceane, upozorava IUCN Save Our Species.