S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Prema izvještaju koji je u utorak objavio Météo-France, nakon onih iz 2023. i 2022. godine, ljeto 2025. svrstalo se na treće mjesto najtoplijih ljeta u Francuskoj. U toj zemlji ovog je ljeta zabilježeno ukupno 27 dana toplinskog vala, s dvama razdobljima ekstremnih vrućina u lipnju i kolovozu. Riječ je ujedno o četvrtom uzastopnom vrlo toplom ljetu.

Prema preliminarnim meteorološkim podacima koje je analizirao znanstveni tim grčkog Nacionalnog opservatorija u Ateni, ljeto 2025. bilo je u toj zemlji treće najtoplije od 1960. godine.

Francusku je od 8. do 18. kolovoza 2025. zahvatio iznimno snažan toplinski val – drugi ovoljetni i 51. zabilježen od 1947. godine. Srušio je gotovo 90 temperaturnih rekorda, osobito na jugozapadu, u dolini Rhône i sve do istoka zemlje.

Prema procjenama Instituta za javno zdravstvo Carlos III. (El Instituto de Salud Carlos III - ISCIII), upravo završeni 16-dnevni toplinski val u Španjolskoj uzrokovao je alarmantan broj smrtnih slučajeva.

Ekstremna vrućina snažno opterećuje ljudsko tijelo te može izazvati mučninu, vrtoglavicu i dehidraciju, a dugotrajnija izloženost može uzrokovati još štetnije posljedice. Međutim, sve brojnija istraživanja pokazuju da postoji još jedan, manje poznat učinak ekstremne vrućine – ona ubrzava starenje. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje propadanje stanica i tkiva te ubrzava biološko starenje.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uvjete – dugotrajne suše, toplinske valove, jake oborine i oluje – koji ne ugrožavaju samo ljude, već i biljni i životinjski svijet. Posebno su ranjiva stabla u gradovima, iako upravo ona imaju presudnu ulogu u hlađenju gradova, pročišćavanju zraka i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Procjenjuje se da London na svojim javnim i privatnim površinama raspolaže s čak osam milijuna stabala. Ovog ljeta, zbog toplinskih valova i velikog nedostatka oborina, londonska stabla izložena su ekstremnom stresu.

Početkom srpnja na trgu Place Francis de Pressensé u Bordeauxu postavljena je prva od stotinu novih fontana predviđenih planom širenja mreže punktova s besplatnom pitkom vodom na metropolitanskom području grada. Cilj je povećati dostupnost pitke vode u javnom prostoru i olakšati podnošenje sve izraženijih ljetnih vrućina.