U sklopu tradicionalne proljetne akcije „Za ljepšu Ljubljanu“ u glavnom gradu Slovenije ponovno su izabrani stablo i drvored godine. Sedam finalista natjecalo se za titulu stabla, a pet za drvored 2024. godine.
Zbog izazova sadnje stabala u užoj gradskoj jezgri, poput ograničenog prostora za pravilan rast i razvoj te prisutnosti podzemnih instalacija, žardinjere s manjim stablima, grmljem i trajnicama pokazuju se kao održivo i funkcionalno rješenje.
Nakon iznimno pozitivnog odjeka i velikog interesa građana za prvi izbor varaždinskog Stabla godine, komunalna tvrtka Parkovi d.o.o. Varaždin najavila je njegovo novo izdanje – ove godine s još širim obuhvatom i dodatnom kategorijom.
Osim stvaranja lijepe i ugodne atmosfere u urbanim područjima, drveće i parkovi svakako doprinose dobrobiti ljudi. Drveće filtrira onečišćivače iz zraka, stvara sjenu i snižava temperaturu tijekom ljetnih vrućina, ali i potiče ljude da provode više vremena na otvorenom.
Zaklada Arbor Day i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) još jednom su prepoznali aktivnosti i mjere Grada Ljubljane na području brige o urbanom drveću u 2024. godini te Ljubljani šestu godinu zaredom dodijelili titulu „Grada drveća“.
„Umjesto čempresa koji su uklonjeni zbog izgradnje kompleksa novog autobusnog kolodvora tvrtka Best in Parking sadi 40 stabala trnovca“, priopćili su iz „Office-Kroatien“ navedene tvrtke. Možda bi sve bilo u redu da se posječeni čempresi ne „zamjenjuju“ stablima na par kilometra udaljenoj lokaciji.
Gradonačelnica Firence Sara Funaro pokreće zelenu revoluciju kako bi glavni grad Toskane postao što održiviji i zeleniji. Za plan kojim će se značajno izmijeniti izgled grada već je izdvojeno 10 milijuna eura.
09.01.2025ekovjesnik / City of Vienna | International Offices – Zagreb
Po uzoru na „superblokove“ u Barceloni, i u Beču nastaje prvi Supergrätzl. Ideja „superbloka“ jest smiriti promet, odnosno onemogućiti prolazni promet čime se stvara više prostora za ljude i zelenilo, a kvaliteta života neupitno se povećava.
Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) identificirali su mehanizam samoregulacije u europskim listopadnim stablima koji ograničava duljinu njihove vegetacijske sezone pa stabla koja više fotosintetiziraju u proljeće i ljeto ranije gube lišće.