Toplinski valovi nisu štetni samo za ljude. Kako li je tek drveću?
Smatra se da su određene autohtone vrste stabala osjetljivije na klimatske promjene
Procjenjuje se da London na svojim javnim i privatnim površinama raspolaže s čak osam milijuna stabala. Ovog ljeta, zbog toplinskih valova i velikog nedostatka oborina, londonska stabla izložena su ekstremnom stresu.
Nakon povećanja broja slučajeva iznenadnog pucanja grana, gradske vlasti u Londonu upozorili su građane da ne sjede niti se okupljaju ispod velikih stabala, izvijestio je BBC.
Gradsko vijeće Harrowa navodi kako je porastao broj slučajeva tzv. „sindroma iznenadnog pada grana“ (sudden branch drop syndrome), pogoršanog neuobičajenim ljetnim vrućinama. Također, stručnjaci iz organizacije Trees for Cities s globalnim zatopljenjem očekuju porast broja stabala koja umiru ili gube grane.
S obzirom na to da se u Londonu u budućnosti očekuju još više temperature, stabla su od presudne važnosti za smanjenje razine ugljikovog dioksida i onečišćenja zraka, ali i za hlađenje gradskih područja.
Gradonačelnik Londona Sadiq Khan obvezao se povećati pokrivenost krošnjama stabala za 10 posto do 2050. godine, no neke autohtone vrste sve teže uspijevaju u uvjetima klimatskih promjena.
Održavanje stabala sve je važnije
Organizacija Trees for Cities koja se bavi sadnjom i zaštitom drveća, nedavno je u Greenfordu na zapadu Londona organizirala akciju zalijevanja mladih stabala. „Naravno da ne želimo odustati od autohtonih stabala jer podržavaju lokalnu faunu – što vrste iz drugih regija ne čine. No, jednako je važno njegovati domaće vrste i istodobno za sadnju birati one koje su otpornije na promjenjivu klimu, poput hrasta iz južne Francuske koji bolje podnosi uvjete kakvi se sve češće javljaju u Londonu.“ – kaže Seb Herst, viši koordinator za pošumljavanje, naglašavajući važnost održavanja urbanih stabala.
Dodaje i kako je potreban prikladniji način sadnje: „Primjerice, u Londonu su jame za stabla često male. Možda bismo ih trebali povećati? Tla je često zbijeno – možemo li ga prozračivati kako bi bolje zadržavalo vlagu tijekom jakih kiša? Klima se mijenja i mi ćemo morati promijeniti način na koji brinemo o drveću.“
Svakog ljeta timovi organizacije Trees For Cities diljem Londona zalijevaju više od 1000 stabala (starih između pet i sedam godina), koja su posadili tijekom posljednje tri godine. Mlada stabla zahtijevaju povećanu brigu, a naknadna njega predstavlja ključni dio sadnje u urbanom okruženju.
„Gradovi su posebno izazovni za mlada stabla pa im je tjedno potrebno do 50 litara vode kako bi im se pomoglo da što bolje započnu život. Dok zalijevamo stabla, dodajemo malč (organski pokrov poput sječke ili kore drveća) koji pomaže u zadržavanju vlage i plijevimo oko stabala kako bismo smanjili konkurenciju za vodu. To je zahtijevan posao, ali se isplati“, ističu u organizaciji.
Klimatske promjene već djeluju
Mete Coban, zamjenik londonskog gradonačelnika zadužen za okoliš, kaže da klimatske promjene već uvelike utječu na London: „Toplinski valovi jako utječu na vrste i stabla. Moramo saditi više stabala kako bismo ojačali otpornost na ekstremne vrućine, ali i birati prave vrste, uz odgovarajuću infrastrukturu za njihovu zaštitu jer ćemo svjedočiti sve višim temperaturama.“
Što je sindrom iznenadnog pada grana?
Georgie Power iz organizacije Trees for Cities, također je sudjelovala u akciji zalijevanja mladih stabala u Greenford, a oko stabala je stavljala malč kako bi se omogućilo zadržavanje vlage.
„Vjerujemo kako je riječ o svojevrsnoj samoobrani stabla – kad je pod ekstremnim stresom zbog vrućine i suše, ne uspijeva dovoditi vodu do grana pa ih doslovno odbacuje kako bi očuvalo ostatak krošnje“, kaže Georgie Power.
„Travanj, svibanj i lipanj bili su za naše uvjete pakleno vrući, a stabla su bila pod golemim pritiskom. Zbog klimatskih promjena sve će više stabala biti pod stresom“, ističe Georgie Power. Navodi i primjer: „Umjesto obične johe, naša organizacija sada više sadi talijansku johu (Alnus cordata), otporniju na sušu i poplave.“
Stjepan Felber | Ekovjesnik