Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

U utorak, 30. rujna 2025., Copernicus Marine Service objavio je deveto izdanje Izvješća o stanju oceana (Ocean State Report – OSR9), godišnje procjene stanja oceana te promjena u oceanima i morima na europskoj i globalnoj razini. Glavni zaključak izvješća jest da je svaki dio oceana pod prijetnjom trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom.

Od toplinskog vala na kopnu do onog u moru samo je jedan korak, a površinska temperatura Sredozemnog mora u nekim područjima prelazi 30 °C. Prema prognozama, situacija bi se mogla pogoršati u idućim danima.

S prestankom vjetra, temperatura Sredozemnog mora ponovno raste. Uz aktualni toplinski val, koji bi mogao potrajati deset dana, površinska temperatura mora mogla bi porasti i dosegnuti 30 °C do kraja tjedna – do razina zabilježenih tijekom toplinskog vala u kolovozu 2003.

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.

S temperaturama većim od 30 °C na Balearskim otocima, u Sredozemnom moru oboreni su temperaturni rekordi za mjesec lipanj. Iako se utjecaj morskih toplinskih valova na morsku bioraznolikost još uvijek teško može procijeniti, stručnjaci ističu problem zagrijavanja Sredozemnog mora i fenomen njegove „ubrzane tropske promjene“.

Ljetna sezona tek je započela, a Sredozemno more već bilježi neuobičajeno visoke površinske temperature. U velikom dijelu mediteranskog bazena, posebice na zapadu – uz obale Italije, Francuske i Španjolske – zabilježene su ekstremne vrijednosti, čak i do +5 °C iznad prosjeka.

2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.

Stopa zagrijavanja mora i oceana više se nego učetverostručila u posljednja četiri desetljeća, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Reading. U kasnim 1980-ima površinske temperature oceana rasle su za oko 0,06 stupnjeva Celzija po desetljeću, a sada rastu za 0,27 °C!