Na sajmu IFAT 2026 predstavljena austrijska tehnologija zaštite okoliša
Austrijski nastup na sajmu IFAT 2026 bio je tehnološki napredan, međunarodno povezan i jasno usmjeren prema budućnosti
Više od 110 austrijskih tvrtki predstavilo je svoje inovacije na sajmu IFAT 2026 u Münchenu, a pridružio im se i savezni ministar za poljoprivredu, šumarstvo, regije i vodoprivredu Austrije Norbert Totschnig. Istaknuvši snagu sektora, ministar je upozorio da ključni zakonski preduvjeti, uključujući dugo odgađani Zakon o obnovljivom plinu (EGG), još nisu riješeni.
Već 60 godina IFAT je vodeći svjetski sajam tehnologija zaštite okoliša, a Austrija rijetko propušta priliku za kvalitetan i sadržajan nastup. Ove godine predstavljeno je više od stotinu novih rješenja „Made in Austria”, među kojima i nekoliko svjetskih premijera.
Jedna od najzanimljivijih inovacija novi je trakasti aerator AEROSTRIP® tvrtke AQUACONSULT Anlagenbau GmbH iz Traiskirchena. Njegova glavna karakteristika jest da se pri održavanju mijenjaju samo membrane, dok ostatak sustava ostaje ugrađen. Time se smanjuju troškovi održavanja i znatno produljuje vijek trajanja opreme, što predstavlja praktičan primjer kružnog gospodarstva u praksi.
Još jednu svjetsku premijeru predstavila je tvrtka CTP Air Pollution Control GmbH iz St. Paula im Lavanttalu: sustav regenerativne termalne oksidacije (RTO) za smanjenje emisija dušikova(I) oksida (N₂O) iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sustav pri visokim temperaturama razgrađuje N₂O na bezopasni dušik i kisik. S obzirom na to da dušikov oksid ima potencijal globalnog zagrijavanja 250 do 300 puta veći od CO₂, klimatski značaj ove tehnologije teško je precijeniti.
Treću veliku inovaciju predstavila je tvrtka IFE Aufbereitungstechnik GmbH iz Waidhofena: uređaj za prosijavanje VARIOframe. Prvi put moguće je kontinuirano i neovisno podešavati svaku razinu sita tijekom rada postrojenja, bez zaustavljanja proizvodnje. Time se postižu bolja kvaliteta materijala, veći kapacitet obrade i manje zastoja, što je posebno važno u suvremenom gospodarenju otpadom.
Sekundarne sirovine traže ravnopravan status
Jedna od ključnih tema konferencije za medije na austrijskom izložbenom prostoru bila je buduća uloga sekundarnih sirovina.
„Svaka tona sekundarne sirovine jača našu industriju, osigurava domaću dodanu vrijednost i čini gospodarstvo otpornijim”, istaknuo je ministar Norbert Totschnig.
Austrijsko kružno gospodarstvo ostvarilo je 2024. godine promet od 16,6 milijardi eura, podatak koji, kako se ističe, još uvijek ne dobiva pozornost kakvu zaslužuje.
Na zakonodavnoj razini raste podrška izjednačavanju statusa sekundarnih i primarnih sirovina. Izmjene austrijskog Zakona o gospodarenju otpadom (Abfallwirtschaftsgesetz – AWG) trebale bi biti predstavljene do kraja godine, s ciljem povećanja stope kružnosti gospodarstva na 18 posto do 2030. godine. Riječ je o ambicioznom, ali važnom cilju ako Austrija želi smanjiti ovisnost o uvoznim sirovinama.
Paralelno s time djeluje i vladina radna skupina za kružno gospodarstvo koja priprema dokument o usklađivanju austrijske Industrijske strategije 2035., Strategije kružnog gospodarstva i Strategije bioekonomije. Ministar Totschnig je kao ključne elemente izdvojio recikliranje, digitalne platforme za upravljanje resursima, digitalne putovnice proizvoda i kružne proizvodne sustave.
Bioplin: zakon kasni, sektor pod pritiskom
Kada je riječ o bioplinu i biometanu, stanje je znatno složenije nego što sugerira umjereni optimizam ministra Totschniga. Zakon o obnovljivom plinu (Erneuerbares-Gas-Gesetz – EGG) nalazi se u programu austrijske vlade, ali 2024. godine nije uspio osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu u Nacionalnom vijeću i do danas nije donesen. Posljedice bi mogle biti ozbiljne jer subvencije za proizvodnju zelene električne energije iz postojećih bioplinskih postrojenja istječu sredinom 2027. godine. Do tada će mnogi operateri morati prijeći na ubrizgavanje biometana u plinsku mrežu, što zahtijeva ulaganja između četiri i deset milijuna eura po postrojenju. Bez zakonski zajamčenog sustava otkupa malo je operatera spremno preuzeti takav rizik pa bi dio postrojenja mogao biti zatvoren.
U međuvremenu susjedne države, ponajprije Njemačka, intenzivno ulažu u infrastrukturu za bioplin. Za sektor gospodarenja otpadom to ima posebnu važnost jer bioplin i biometan proizvedeni iz biootpada i kanalizacijskog mulja donose dvostruku korist – obnovljivi izvor energije i završni element kružnog sustava materijala.
Austrija među vodećima u Europskoj uniji
Austrijska industrija tehnologija zaštite okoliša, koja okuplja oko 3300 tvrtki i gotovo 57 800 zaposlenih, ostvarila je 2023. godine prihode veće od 21 milijarde eura. Uz izvozni udio od 73 posto Austrija je među vodećim državama Europske unije po izvozu i stvaranju dodane vrijednosti u ovom sektoru te se nalazi među tri vodeće zemlje na europskom Indeksu eko-inovacija.
Kako bi zadržala tu poziciju, Austrija aktivno podupire internacionalizaciju sektora. Zajednička izvozna inicijativa Saveznog ministarstva i Austrijske gospodarske komore (WKÖ) djeluje od 2005. godine i pomogla je više od 500 predstavnika iz više od 400 tvrtki pri izlasku na međunarodna tržišta. Poseban naglasak stavljen je na male i srednje tvrtke koje nemaju vlastite kapacitete za globalni nastup – od Šangaja do Brazila.
Austrijski nastup na sajmu IFAT 2026 ostavio je snažan dojam: tehnološki napredan, međunarodno povezan i jasno usmjeren prema budućnosti. Glavni izazov sada ostaje hoće li politički i zakonodavni okvir uspjeti pratiti tempo inovacija koji je austrijska industrija već postavila.
Ekovjesnik