„Zona 30“: U povijesnom središtu Rima od danas vrijedi novo ograničenje brzine
Uz postojećih 20, uvodi se i dodatnih 60 fiksnih i mobilnih radara za kontrolu brzine. Rimska gradska uprava najavljuje stroge kontrole poštovanja ograničenja brzine od 30 km/h.
Nakon postavljanja nove prometne signalizacije, u zoni ograničenog prometa na području rimskog povijesnog središta od danas, 15. siječnja 2026., započinje primjena ograničenja brzine od 30 km/h. Novo ograničenje vrijedi i na najvažnijim prometnicama poput Corso Vittorio Emanuele II i Via del Teatro Marcello.
Ograničenje se primjenjuje unutar zone ograničenog prometa (Zona a Traffico Limitato - ZTL) u području povijesnog središta Rima (ZTL Centro storico) koje obuhvaća pet podzona: Centro, Trastevere, Tridente, San Lorenzo i Testaccio. Osim povijesnog središta, prvih 50 rimskih ulica uključenih u plan obuhvaća četvrti Centocelle, Monteverde, Balduina i Pigneto, kao i stambene zone poput Via di Villa Ada i Viale Agosta.
U skladu s ranijom namjerom uvođenja ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području zone ograničenog prometa (ZTL Fascia verde), od koje se u međuvremenu odustalo, rimska gradska uprava najavljuje kako će se s ciljem povećanja sigurnosti u prometu ograničenje uvesti na još tisuću rimskih ulica. Istodobno se šire mjere za smanjenje brzine u cijelom Rimu pa je tako planirana ugradnja pet novih radara duž Via Cristoforo Colombo, a izgradit će se i 175 povišenih pješačkih prijelaza te urediti nove školske ulice.
Također, predviđena je i ugradnja 40 novih kamera za nadzor prometa i elektroničko bilježenje prekršaja, s posebnim naglaskom na najveća i najopasnija raskrižja te sankcioniranje prolaska kroz crveno svjetlo.
„Ograničenje se neće smjeti prekoračiti ni na ulicama poput Corso Vittorio Emanuele II ili Via del Teatro Marcello. To su prometnice koje predstavljaju nasljeđe grada i izvorno nisu bile namijenjene za automobilski promet. U rimskom središtu postoji velika potreba za širenjem pješačkih prostora, a naša je dužnost smanjiti razliku u brzini između jačeg sudionika u prometu i onog ranjivijeg, čime se smanjuje rizik od smrtnog stradavanja.“ – objašnjava rimski pročelnik za mobilnost Eugenio Patané.
„Smanjenje brzine je od ključne je važnosti jer je brzina uzrok 7,5 posto prometnih nesreća. Zbog toga smo postavili nove radare za kontrolu brzine, a u planu je i 175 povišenih pješačkih prijelaza te nove školske ulice, kao i dodatnih 1000 ulica s ograničenjem brzine od 30 km/h. Rad na takozvanim ‘crnim točkama’ – i kolničkima i pješačkima – dovodi do osjetnog smanjenja broja poginulih. Siguran sam da je deset smrtnih slučajeva manje u odnosu na 2024. godinu povezano s prošlogodišnjim uređenjem novih i sigurnijih raskrižja“, ističe Patané.
Sve navedene mjere usmjerene su na povećanje sigurnosti u prometu, slijedeći primjer Bologne i njezine politike mobilnosti „Bologna Città 30“. Cilj rimske gradske uprave je jasan: smanjiti opasne jurnjave, smanjiti broj nesreća i vratiti sigurnost pješacima, biciklistima i vozačima.
Podsjetimo, Bologna je prvi veći talijanski grad s trajnim uvođenjem zona s najvećom dopuštenom brzinom od 30 km/h na čak 70 posto prometnica na svom području. Ograničenje brzine uvedeno je u siječnju 2024. godine s ciljem poboljšanja sigurnosti prometa, smanjenja onečišćenja zraka i buke te poboljšanja kvalitete života.
Podaci iz Bologne jasno potvrđuju kako je ograničenje od 30 km/h poboljšalo život ne samo pješaka, već i samih vozača. U prvih godinu dana od uvođenja navedenog ograničenja na prometnicama Bologne gotovo je prepolovljen broj smrtno stradalih i ozlijeđenih, a smanjen je i broj prometnih nesreća. Prvi put nije bilo slučajeva smrtnog stradavanja pješaka, prometne gužve i onečišćenje zraka su smanjeni – posebice razina dušikovog dioksida (NO₂). Osim toga, zabilježen je i nagli porast broja biciklista, kao i korisnika usluga dijeljenja vozila i metropolitanske željeznice.
Ograničenje od 30 km/h danas primjenjuju mnogi europski gradovi. U Parizu ono vrijedi na većini prometnica od kolovoza 2021., dok se brzinom od 50 km/h automobili mogu kretati samo na određenom broju prometnica. U listopadu 2024. na pariškoj obilaznici Boulevard périphérique uvedeno je ograničenje brzine od 50 km/h, čime su poboljšani životni uvjeti za oko 550 000 stanovnika, ponajprije kroz smanjenje buke i onečišćenja zraka.
Nakon uspostave zone ograničenog prometa u središtu Pariza početkom studenog 2024. (Zone à trafic limité – ZTL), sličan model slijedio je i Lyon, čije je povijesno središte između rijeka Saône i Rhône zona ograničenog prometa od 21. lipnja 2025.
Stjepan Felber | Ekovjesnik