Mladen Jozinović: Centri za gospodarenje otpadom kasne, moguće je plaćanje penala

Bliži se kraj roka koji je dala EU za izgradnju sustava zbrinjavanja otpada

EU je za izgradnju sustava zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj namijenila 485 milijuna eura, no ako sustav ne krene već u siječnju 2019. godine možemo očekivati tužbe prema Europskom sudu i plaćanje penala zbog svoje neorganiziranosti.

Oko načina na koji će se u Hrvatskoj zbrinjavati otpad u Hrvatskoj se vode žestoke rasprave, pogotovo od vremena kad je Ministarstvo zaštite okoliša vodio Mostov Slaven Dobrović. Europa je zadala stroge rokove i žele da se što prije primaknemo njihovim standardima u kojima se već sada iz otpada koristi 44 posto sekundarnih sirovina, a Hrvatska je na skromnih 18 posto. Kakvo je sada stanje i što nas čeka u ovom velikom poslu razgovaramo s Mladenom Jozinovićem, čelnim čovjekom grupacije centara za gospodarenje otpadom koji djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Jozinović ujedno vodi najveći projekt CGO, na predjelu Piškornica u blizini Koprivnice gdje se priprema gradnja centra za zbrinjavanje otpada iz čak četiri županije.

Izgubljeno vrijeme za vrijeme Dobrovića

• Gospodine Jozinoviću, jesu li prevladane dileme oko sudbine centara za gospodarenje otpadom koje su bile aktualne za vrijeme mandata ministra Dobrovića?

- Mi smo kao grupacija pri HGK u to vrijeme jasno artikulirali svoje stavove. Problem je nastao jer su županije još prije desetak godina osnovale komunalne tvrtke za osnivanje županijskih centara. Mi smo kontinuirano radili na razvoju tih projekata, u skladu s brzinom hrvatske birokracije. A ministar Dobrović je napravio veliki zaokret u koncepciji što bi značilo da treba izrađivati nove projekte. Bili smo svjesni sporosti administracije i bojali smo se da nećemo moći ostvariti zacrtane ciljeve oko zbrinjavanja otpada. A rok je da do 31.12.2018. imamo izgrađeni sustav. Nažalost, u pregovorima koji su o ovom problemu trajali od studenog 2015. do siječnja 2017. godine, kada je Vlada usvojila Plan gospodarenja otpadom RH izgubljeno je puno vremena.

Ministar Dobrović je inzistirao na uvođenje sustava kružnog gospodarenja otpadom, izgradnju reciklažnih dvorišta i cijeli novi sustav...

- Da. Ni mi nismo protiv kružnog gospodarenja otpadom. Ali treba biti svjestan situacije da, recimo, drugi grad po veličini u Hrvatskoj uopće nema odlagalište otpada nego ima smetlište! Splitski Karepovac nema ni minimalne tehničke uvjete, kamo li brtvene slojeve. U velikoj većini županija odlagališta otpada nisu sanirana. Dobrović je imao dobre teoretske ideje, ali one se u našoj situaciji naprosto još ne mogu primijeniti. Mi iz grupacije CGO smo godinama radili na pripremanju dokumentacije, provodili nekada i mučne javne rasprave, ishodili okolišne dozvole za gradnju centara i sad je to trebalo prekinuti.

Velike hrvatske političke stranke su bile svjesne te situacije, a Dobrovićeva ambicioznost nije bila realna.

U malim općinama se ne može ići na odvojeno prikupljanje otpada

U javnosti ima tumačenja da je grupacija CGO protiv modernijeg pristupa, korištenja otpada kao sirovine za daljnju preradu?

- Sasvim suprotno. Nismo mi protiv primarnog odvajanja otpada. No svjesni smo činjenice da taj otpad nije u našem posjedu, nego u posjedu komunalnih poduzeća. Uza svu njihovu kulturu i napore koji traju već desetljećima i na zapadu velike količine otpada završavaju u crnoj kanti.

Neke kategorije otpada se dobro prikupljaju i prerađuju i kod nas, prije svega plastična ambalaža. No mi imamo 550 jedinica lokalne samouprave, dakle skoro isto toliko komunalnih poduzeća i koncesionara koji se bave otpadom. U brojnim malim općinama mogu se prikupiti samo male količine primarno selektiranog otpada koji je još k tome kontaminiran. I oni nemaju nikakvu ekonomsku opravdanost graditi sortirnice, ne postoji tržište za plasman tog materijala. Ima dosta općina s manje od dvije tisuće stanovnika, a ako se računa da se po stanovniku prosječno stvara 360 kilograma otpada godišnje, a u ruralnim sredinama su te količine znatno ispod prosjeka, dobiju se neznatne količine iskoristivog otpada. Uopće nije rentabilno u takvim sredinama provoditi sustav odvojenog prikupljanja otpada.

Da bi sustav funkcionirao bilo bi potrebno imati i burzu otpada, najbolje pod državnom kontrolom, a koja bi garantirala otkupnu cijenu za određeni stupanj čistoće. A ni prerada tog prikupljenog otpada kao sekundarne sirovine nije sređena. Ima dosta primjera da su tvrtke koje su se time bavile propale. To su sve preduvjeti da bi sustav kružnog gospodarenja otpada funkcionirao.

Na raspolaganju 485 milijuna eura, a nećemo ih iskoristiti

• Kakva su inozemna iskustva? U Hrvatskoj se samo oko 18 posto otpada uspijeva preraditi.

- Zapad nas debelo „šiša“ u tome.

 

Je li organizacija CGO dovoljno pružila, kako bi se stvari mogle ubrzati?

- Mi smo kao centri učinili maksimum, ali mi smo samo mali kotačić u sustavu. Maksimalno smo angažirali svoje projektne timove, konzultante i zajedno ćemo kao dio sustava dati svoj obol u naporima kolegama iz Ministarstva zaštite okoliša i Fonda kako bismo učinili sve da kao država konzumiramo što više sredstava iz programa kohezija i konkurentnost. A na raspolaganju je 485 milijuna eura! To je namijenjeno za cjelokupni sustav, od primarne emisije, sprječavanja nastanka otpada, sustava sortirnica, reciklažnih dvorišta, kanti, centara za gospodarenje otpadom... Svega onoga što čini sustav u kojem smo mi samo jedan kotačić. Činimo sve kako bismo u dijalogu s Ministarstvom i Fondom sustigli tu prazninu koja je nastala u prošlom razdoblju.

Ni izgrađeni CGO još nemaju uporabnu dozvolu

• Kakva je sada situacija?

- Da je situacija briljantna, nije! Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule, te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije.

Druga je kategorija centara u kojima su Piškornica, Karlovac, Lećevica i Dubrovnik s visokom fazom pripremljenosti projekata. Oni su imali „nesreću“ da se moraju prilagođavati novom Planu gospodarenja otpadom RH. A pri tom paziti da se ne ruši sve ono prije urađeno, zbog upravnih postupaka, prostornih planova i sličnog. Dakle, da se ne ruši ranije ishođena projektno-tehnička dokumentacija, jer je njeno pribavljanje dugotrajno.

Kompleksno rješavanje Piškornice za četiri županije

• Zašto Piškornica sada traži povećanje kapaciteta skoro za tri puta?

- Radi se o odlagalištu Piškornica, ne o projektu za Centar. Regionalni centar tvrtka Piškornica d.o.o. koja je osnovana za izgradnju centra koji će biti za četiri županije, bavi se izgradnjom tog regionalnog centra. A kako je lokacija Piškornica od kojih 45 hektara makrolokacija usred koje se nalazi odlagalište otpada staro oko 50 godina.To je bilo smetlište, a sad je uređeno odlagalište. Tim odlagalištem je do 2015. godine upravljalo lokalno komunalno poduzeće, a u dogovoru s nadležnima iz Ministarstva i Jaspersa koji odobrava ovakve velike projekte Komisiji EU, osnovana je tvrtka kćer koja se zove Piškornica sanacijsko odlagalište u stopostotnom vlasništvu Piškornice d.o.o. I ta je tvrtka kupila odlagalište od Komunalca Koprivnica. To odlagalište ima okolišnu dozvolu i radit će do otvaranja Centra. Dakle, Jaspers je bio nesklon financirati gradnju CGO Piškornica bez sanacije odlagališta na kojem je uz to bio drugi operater, odnosno pravni subjekt.

Plan je poboljšati to postojeće odlagalište, koje sada ima uporabnu i okolišnu dozvolu te dozvolu za gospodarenje otpadom. Ovo odlagalište sada koriste četiri županije - Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku. Ovo sadašnje proširenje je u skladu s projektom koji je još 2004. godine izradio Komunalac, uvodi se nova ploha za koju se traži okolišna dozvola koja bi trebala biti rješenje za odlaganje otpada na primjeren i način do izgradnje Centra.

• Koliko će koštati izgradnja CGO Piškornica?

- Predviđena cijena je 70-ak milijuna eura. Dake, regionalni centar s pripadajućom pratećom infrastrukturom, tehnologijom za obradu i dvije pretovarne stanice u Zaboku i Varaždinu.

Split još ima smetlište, a ne odlagalište

• Kako će se rješavati splitski Karepovac, zašto to sve mora financirati sam grad Split, a ne financira se iz EU sredstava? Sad je to 80 milijuna kuna, a do konca će biti 130 milijuna kuna.

- Pretpostavljam zbog toga što se CGO za Splitsko-dalmatinsku županiju treba graditi na području Lećevice. A Europska komisija ne sufinancira odlagališta koja ne idu u trajnu sanaciju. Karepovac bi se mogao aplicirati na EU sredstva da se ne gradi nova ploha za odlaganje. U centrima koji se grade EU sredsvima smjet će se odlagati samo onaj ostatak koji ostaje nakon mehaničko-bilooške i sve druge obrade otpada. A Karepovac je smetlište koje nema brtvene slojeve, zagađuje okoliš. Ne može se za EU sredstva prijaviti smetlište pored kojeg se sada radi prva legalna kaseta, prvo uređeno odlagalište. Ova nova kaseta bi trebala za narednih pet godina služiti Splitu i okolnim gradovima i općinama iz kojih se sada odlaže otpad na Karepovac.

EU financira i do 100 posto sanaciju starih odlagališta koja se u potpunosti saniraju, koja idu na trajno zatvaranje, kao Meka u Ludbregu. Da se Karepovac zatvara u potpunosti mogao bi se samostalno javiti za EU sredstva. Ali Split nema rješenja! Kao ni Makarska koja će sve do početka rada Lećevice svoj otpad morati i dalje zbrinjavati u legalnim odlagalištima diljem Hrvatske.

Teškoće u Slavoniji

• Što je s istokom Hrvatske, u Slavoniji je i projekt zbrinjavanja otpada u zastoju?

- Da. Tim tvrtkama treba pomoći i u sređivanju projektno-tehničke dokumentacije i na razini državnih institucija i izvršne vlasti. Posebno vidjeti kao stvari rješavati u županijama koje neće imati svoje centre. I Ličko-senjska županija je u toj situaciji, jer će otpad s njenog područja biti odvožen u tri susjedne županije – na Marišćinu, Karlovac i Biljane Donje. To dogovaranje presporo ide.

• Kako to vani funkcionira?

- Teško je usporediti zapad i naše uvjete. Oni već od 80-ih godina prošlog stoljeća imaju uređena odlagališta, razne sustave zbrinjavanja i prerade otpada. A mi imamo smetlišta i odlagališta bez dozvola. Od Slavonije preko Splita do otoka. Vani je mnogo efikasnija i središnja vlast i regionalna samouprava. Ima i tamo različitih razina, recimo u Poljskoj se primjenjuje samo mehanička obrada otpada, dakle najjednostavnija tehnologija. Ali isto je to EU financirao i red je uveden. U Bugarskoj i Rumunjskoj su u većim gradovima riješili probleme, a u ostalom dijelu zemlje nisu.

Jakuševac je bolje rješenje od hrvatskog prosjeka

Što će biti s Jakuševcem? Zagreb je na neslavnom dnu među EU metropolama po sustavu zbrinjavanja otpada?

- Kada se gleda presjek cjelokupne hrvatske situacije izgleda da moramo biti sretni da Zagreb ipak ima legalno odlagalište otpada. Jakuševac je primjereno sanirano odlagalište koje ima sve dozvole. Nije odlagalište na koje se samo odlaže otpad, jer ima uređen sustav aktivnog otplinjavanja. Čak i proizvodnju električne energije iz tog plina. Zagreb je iznad hrvatskog prosjeka i po tome što ima stopu od 28 posto otpada koje ide na daljnju oporabu, a hrvatski prosjek je svega 18 posto. Kritičari koji govore o slabo razvijenoj primarnoj selekciji otpada trebaju imati na umu da u Hrvatskoj nema za to tržišta. Što se tiče zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom – nadam se najboljem. Jer sva odlagališta u Hrvatskoj imaju vrlo ograničeni kapacitet, za svega još nekoliko godina. Neophodno je povećati napore da bi se centri za gospodarenje otpadom što prije izgradili.

Euro birokrati neće biti milostivi prema Hrvatskoj

• Hoće li Hrvatska doći pod udar plaćanja penala zbog neizgrađenog sustava zbrinjavanja otpada?

- U nekakvu odgodu ne vjerujem. Europski birokrati su vrlo rigorozni i prema iskustvu nekih uporedivih država EU, one već plaćaju penale koji nisu mali. Stvar je nacionalne politike hoće li se odlučiti za plaćanje penala ili za izgradnju sustava. Mislim da Hrvatska neće moći izbjeći plaćanje penala, jer će već u siječnju 2019. godine birokratski sustav EU pokretati postupke protiv RH pri Europskom sudu zbog probijanja rokova na gradnji sustava. Imamo još jako malo vremena, godinu i dva-tri mjeseca, a ako nećemo napraviti sustav, neće biti dobro.

 

Edvard Šprljan

VEZANE VIJESTI

UNEP upozorava na plastičnu krizu u jugoistočnoj Aziji

Novim izvještajem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju kružnog gospodarstva“ utvrđeno je da neodgovarajući i manjkavi propisi koji se odnose na pakiranje proizvoda te njihovo slabo provođenje znatno otežavaju problem onečišćenja plastičnim otpadom u zemljama jugoistočne Azije.

Josip Grgić novoizabrani je voditelj Grupacije CGO

Danas je u Zagrebu održana izborna sjednica Grupacije CGO Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK na kojoj su članovi izabrali novog voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom na razdoblje od četiri godine. Prvi vam donosimo ekskluzivni razgovor s Josipom Grgićem, direktorom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Šagulje“ d.o.o. i novoizabranim voditeljem Grupacije centara za gospodarenjem otpadom.​

Povećane cijene zbog novog načina zbrinjavanja otpada

Rijeka i riječki prsten jedini do sada u Hrvatskoj sustavno riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom. Regionalni centar Marišćina počinje raditi, a primjenjuju se i mjere odvojenog prikupljanja otpada. Centri za obradu su nužni, jer odlaganje smeća bez obrade više nije zakonski dozvoljeno, a primarna selekcija cilj je svakog komunalnog društva i zbog vlastitih prihoda, kaže direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER