Josip Grgić novoizabrani je voditelj Grupacije CGO

Razgovarali smo s novim voditeljem Grupacije centara za gospodarenje otpadom

Grupacija centara treba biti mjesto razmjene iskustava, znanja, dijaloga, a sve u cilju konačnog rješenja problema vezanog za gospodarenje otpadom u RH. Interesi članica gotovo su isti, problemi jesu nešto različitiji, ali sve ide u istom pravcu: uspostava jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na području RH. Upravo zato moramo djelovati združeno, jer to doprinosi kvalitetnijim rješenjima, a vrlo često i ekonomski isplativijim.

Danas je u Zagrebu održana izborna sjednica Grupacije centara za gospodarenje otpadom Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojoj su članovi izabrali novog voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom na razdoblje od četiri godine. Prvi vam donosimo ekskluzivni razgovor s Josipom Grgićem, direktorom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Šagulje“ d.o.o. i novoizabranim voditeljem Grupacije centara za gospodarenjem otpadom.

Gospodine Grgiću, zbog kojeg ste se razloga kandidirali za voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom?

- Direktor sam trgovačkog društva Šagulje d.o.o. koje je osnovano zbog izgradnje jednog od regionalnih centara i već nekoliko godina čekamo na početak njegove realizacije. Kada su u pitanju centri za gospodarenje otpadom, opće stanje u Hrvatskoj je nezadovoljavajuće. Moja je želja promijeniti takvo stanje, ubrzati realizaciju centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji jer tu nije napravljeno gotovo ništa. Izuzetno mi je bila bitna i prethodna podrška kolega iz drugih centara za moju kandidaturu, jer samo uz zajedništvo, iskustvo i znanje možemo postati motor pokretač kroz navedene projekte centara kako u Slavoniji tako i u ostatku Hrvatske.

Kako vidite Grupaciju za vrijeme Vašeg mandata?

- Grupacija centara treba biti mjesto razmjene iskustava, znanja, dijaloga, a sve u cilju konačnog rješenja problema vezanog za gospodarenje otpadom u RH. Interesi članica gotovo su isti, problemi jesu nešto različitiji, ali sve ide u istom pravcu: uspostava jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na području RH. Upravo zato moramo djelovati združeno, jer to doprinosi kvalitetnijim rješenjima, a vrlo često i ekonomski isplativijim.

Koje aktivnosti Grupacije planira provoditi u dogledno vrijeme?

- Glavna aktivnost Grupacije u dogledno vrijeme je sastanak s resornim  ministarstvom i drugim ministarstvima u RH, bitnim radi što boljeg korištenja europskih sredstava kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija  za razdoblje 2014-2020.

Cilj je pružiti tehničku i financijsku pomoć onim Centrima koji tek kreću u pripremnu fazu, da bi se sustav što prije postavio na noge. Izuzetno je bitna suradnja i s udruženjem Čistoće pri HGK i JLS-e s kojom moramo usko surađivati radi što boljeg usklađivanja u sustavu gospodarenja otpadom.

Vaše mišljenje o trenutnom stanju gospodarenja otpadom u RH?

- S aspekta članica ove Grupacije situacija nije dobra ni zadovoljavajuća! Rokovi izvršavanja pojedinih aktivnosti na koje se RH obvezala potpisom pristupnog ugovora s članicama EU nezaustavljivo teku, a prijetnja kaznama i penalima sve je jača i bliža.

Imamo tri kategorije Centara u RH koji su u različitim fazama. Prva kategorija centara su Kaštijun kod Pule i Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, oni su izgrađeni, ali još nemaju uporabne dozvole.

Za CGO Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije.

Druga je kategorija centara u kojima su Piškornica, Karlovac, Lećevica i Dubrovnik s visokom fazom pripremljenosti projekata. Njihova nesreća je ta da nisu prilagođeni novom Planu gospodarenja otpadom RH. Tu moramo paziti da se ne ruši sve ono prethodno urađeno, zbog upravnih postupaka, prostornih planova i sličnog. Dakle, da se ne ruši ranije ishođena projektno-tehnička dokumentacija, jer je njeno pribavljanje dugotrajno.

Treća kategorija centara su Zagreb koji je zasebna priča, te Orlovnjak i Šagulje za istočnu Hrvatsku. Njima je potrebna pomoći u sređivanju projektno-tehničke dokumentacije i na razini državnih institucija i izvršne vlasti. Potrebno je vidjeti kako će se rješavati stvari u županijama koje neće imati svoje centre, a tu se ubrajaju Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka županija. Kao što vidite, pred nama je dosta nerješenih pitanja na koje se traži odgovor.

Što sve Grupacija planira učiniti kako bi se stanje popravilo?

- Centri su učinili maksimum, mi smo samo mali kotačić u sustavu. Maksimalno smo angažirali svoje timove, konzultante i zajedno ćemo kao dio sustava dati svoj obol u naporima kolega iz Ministarstva zaštite okoliša i Fonda kako bismo učinili sve da kao država konzumiramo što više sredstava iz programa Kohezija i konkurentnost.  Valja dodati kako je politička stabilnost države veoma važan čimbenik za svaki projekt, pogotovo ovako kompleksan, stoga stabilna i kontinuirana vlast izrazito pozitivno utječe na efikasnost same provedbe.

Dolazite iz istočne Hrvatske, u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu projekti zbrinjavanja otpada su u zastoju?

- Situacija u Slavoniji je loša, a od početka 2012. malo je ili gotovo ništa učinjeno. Državna vlast nekoliko je godina lutala tražeći najbolje rješenje za ovaj dio Hrvatske. Na tu situaciju smo upozoravali Vladu i resorno ministarstvo u više navrata. Posebice županije - naše osnivače koji su odgovorni za osiguranje uvjeta za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja.

Jedina aktivnost je bila  izrada Studije predizvedivosti koju je naručio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Master plan za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području sedam županija Panonske Hrvatske. Rezultati ove Studije potvrdili su da je za ovaj dio Hrvatske najprihvatljiviji regionalni koncept.

Osnovane su dvije komunalne tvrtke koje će biti nositelji aktivnosti kod realizacije Centara na tom području. To su EKOS d.o.o. i RCGO-Šagulje d.o.o. Pred njima su izrade projektno-tehnološke dokumentacije i dalje izgradnja centara. Što znači da je od Zagreba prema istoku Hrvatske sustav u pripremnoj fazi tj. na samom početku.

Slobodan sam reći da smo mi u Slavoniji ne na početku već smo znatno iza „startne linije“ i gotovo je sigurno da do cilja ne možemo doći u planiranom vremenu i rokovima. Zato je stanje više nego alarmantno. Mi nemamo vremena čekati više niti jedne minute.

Kako vidite suradnju s resornim ministarstvom?

- Iz sve gore navedenog i situacije u kojoj se nalazimo smatramo da svi mi članovi Grupacije moramo surađivati što tješnje s resornim ministarstvom i svim drugim čimbenicima u sustavu radi samo jednog cilja i to da se potreban sustav izgradi u što kraćem vremenu te da se što više srestava iz OPKK iskoristi. To je cilj i Vlade RH, MZOE i Grupacije.

Hoće li Hrvatska plaćati penale zbog neizgrađenog sustava zbrinjavanja otpada?

- Imamo jako malo vremena i sumnjam da ćemo uspjeti izgraditi cijeli sustav u tako kratkom vremenskom roku. Što se tiče odgode penala to bi mi iskreno bilo drago, ali sumnjam. I druge Europske zemlje već plaćaju penale, plaćat ćemo ih i mi.

Antonio Sičić

VEZANE VIJESTI

Osnivačka sjednica Grupacije CGO danas u Zagrebu

Danas se održava izborna sjednica na kojoj će članovi birati novog voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom, kao i još jednog dodatnog člana koji ulazi u Vijeće Udruženja komunalnog gospodarstva na razdoblje od četiri godine.​

Potpisan ugovor o realizaciji projekta RCGO Šagulje

Projekt vrijedan 130 milijuna kuna s 90 posto sredstava financirat će se europskim sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020., dok će županije navedeni projekt sufinancirati u  preostalom iznosu od 10 posto.

Mladen Jozinović: Centri za gospodarenje otpadom kasne, moguće je plaćanje penala

Imamo samo dva izgrađena centra izgrađeni sredstvima IPA-e. To su Kaštijun kod Pule te Marišćina koja je za Primorsko-goransku županiju, ali još nemaju uporabne dozvole. Znači, nisu još u punom kapacitetu. Za centar Biljane Donje koji je za Zadarsku županiju i dio Ličko-senjske u postupku je ponavljanje javne nabave. Šibenski centar Bikarac je u raznim fazama gradnje, dakle u postupku realizacije, a splitski Karepovac je samo smetlište, ne uređeni deponij. Za Split je jedino rješenje Lećevica.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER