Barcelona bi do kraja stoljeća mogla doživjeti i do 6 °C intenzivnije toplinske valove
Toplinski valovi u Barceloni mogli bi do kraja 21. stoljeća postati još intenzivniji ako se drastično ne smanji emisija stakleničkih plinova
Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.
Toplinski valovi u Barceloni mogli bi do 2100. postati još intenzivniji ako se drastično ne smanji emisija stakleničkih plinova i ne poduzmu hitne mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. To je jedno od ključnih otkrića nove studije Instituta za znanost i okolišnu tehnologiju Autonomnog sveučilišta u Barceloni (Institut de Ciència i Tecnologia Ambientals de la Universitat Autònoma de Barcelona – ICTA-UAB), koja koristi visoko rezolucijske meteorološke simulacije u kombinaciji s pristupom Pseudoglobal Warming (PGW).
Analiza predviđa da bi se prosječna ljetna temperatura u cijelom području Barcelone mogla povećati do 4 °C, dok bi se najniže dnevne temperature mogle povisiti i do 3,5 °C, što bi dodatno pojačalo trajanje i utjecaj toplinskih valova.
U pojedinim gradskim četvrtima, osobito u unutrašnjosti, ekstremne temperature mogle bi prijeći 45 °C, dok bi se u obalnim dijelovima noćne temperature kretale iznad 32 °C, čime bi se dodatno potvrdio fenomen tropskih noći.
Učinak urbanih toplinskih otoka pojačava toplinski stres
Studija naglašava već poznatu činjenicu da gradovi pojačavaju toplinu jer asfalt i beton, uz slabu provjetrenost, pogoduju stvaranju toplinskih otoka. Takva urbana konfiguracija ne samo da povećava dnevne temperature, već i otežava otpuštanje akumulirane topline tijekom noći, produljujući izloženost toplinskom stresu.
Prema riječima Sergija Venture, glavnog istraživača, riječ je o prvoj studiji u kojoj su PGW modeli kombinirani s visoko rezolucijskim urbanim simulacijama za područje Barcelone. Ta metodologija omogućuje preciznije procjene o tome kako bi se toplinski valovi od 1991. do 2020. ponašali u projekcijama za sredinu i kraj stoljeća.
- Barcelona © Archie McNicol - Pexels
Smanjenje relativne vlažnosti i sve toplije noći
Još jedan važan aspekt studije odnosi se na relativnu vlažnost zraka, čije bi se smanjenje moglo odraziti na karakter toplinskih valova. Predviđa se prosječni pad relativne vlažnosti od šest posto u najvišim vrijednostima i 5,3 posto u najnižim, s vrhuncima do 16 posto u područjima poput obalnog masiva Garrafa, gdje bi to moglo poremetiti tipične obrasce morskih povjetaraca.
Tijekom dana manja vlažnost mogla bi ublažiti osjećaj sparine, ali noću bi rizik ostao visok jer bi se smanjila mogućnost gubitka topline. Rezultat bi bile sušije i toplije noći, osobito u gusto izgrađenim dijelovima metropolitanskog područja.
Pesimistični scenarij u slučaju nepoduzimanja mjera
Projekcije Instituta ICTA-UAB temeljene su na scenariju bez intervencija, prema kojem bi se emisije CO₂ do 2100. godine mogle udvostručiti. Takav razvoj događaja podudara se s najpesimističnijim predviđanjima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), koji jug Europe identificira kao jednu od najranjivijih regija na klimatske promjene.
Napredni modeli sugeriraju da bi Barcelona do kraja stoljeća mogla imati 30 do 60 dodatnih dana ekstremne vrućine godišnje, što znači da bi gotovo cijelo ljeto prošlo uz oglašene meteo-alarme zbog visokih temperatura. To bi imalo izravne posljedice za javno zdravlje, urbane ekosustave i gradsku infrastrukturu.
Potrebni su hitni planovi za ublažavanje i prilagodbu klimatskih promjena
U svjetlu ovih predviđanja, istraživači naglašavaju potrebu za ubrzanjem mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, među kojima se ističu renaturalizacija urbanih prostora, zeleni krovovi, proširenje zelenih površina te energetska učinkovitost u zgradarstvu.
Barcelona već kroz svoj Klimatski plan (Pla Clima) predviđa smanjenje emisija za 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 2005., uz promicanje održivog javnog prijevoza i druge inicijative.
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Geophysical Research potvrđuje kako će lokalne klimatske akcije biti ključne za ublažavanje učinaka globalnog zagrijavanja u složenim urbanim sredinama. Unatoč upozorenjima, autori smatraju da je još uvijek moguće ublažiti dio predviđenih učinaka, pod uvjetom da se odlučno djeluje tijekom sljedećeg desetljeća.
Stjepan Felber | Ekovjesnik