BIOM: Dugoročni proračun EU-a okreće leđa europskim građanima i prirodi
Zašto prijedlog ne ispunjava potrebe europskih građana?
Europska komisija jučer je predstavila svoje prijedloge za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO). Prijedlog postavlja proračun i prioritete EU-a za nadolazeće godine, a glavni razlog za zabrinutost je jasan: zaštita bioraznolikosti i klime stavlja se u drugi plan.
„Prijedlog Europske komisije ne predviđa namjenski proračun za očuvanje i obnovu prirode, iako je najnoviji Pregled aktivnosti u području okoliša 2025. Europske komisije ukazao na sve veći manjak sredstava za ispunjavanje obveza u tom području. To znači da najvjerojatnije neće biti dovoljno novca za zaštitu naših ekosustava, jačanje naše otpornosti na klimatske promjene i podršku egzistenciji ljudi diljem EU-a“, ističu u Udruzi Biom.
Osim toga, prijedlog državama članicama EU-a daje veću fleksibilnost, što će vjerojatno pokrenuti natjecanje za kratkoročne dobitke umjesto ulaganja u dugoročnu stabilnost i otpornost.
Također, prijedlog predviđa ukidanje programa LIFE, jedinog namjenskog programa za bioraznolikost, čime ne samo da napušta godine uspjeha u očuvanju prirode i obnovi ekosustava kroz projekte s velikim učinkom, već i ključnu europsku inicijativu za suradnju između lokalnih vlasti, poljoprivrednika, poduzeća i lokalnih zajednica.
Prema podacima Europske komisije, manjak ulaganja u okoliš u Hrvatskoj procjenjuje se na 1,2 milijarde eura godišnje, dok se u bioraznolikost ulaže tek trećina potrebnih sredstava. Istovremeno, o važnosti programa LIFE govori činjenica da su njime u Hrvatskoj dosad financirani važni projekti za očuvanje ugroženih vrsta i staništa, kontrolu invazivnih vrsta, prikupljanje podataka, podršku poljoprivrednicima, povezivanje lokalnih zajednica, stručnjaka, tijela vlasti i institucija.
„Gubitak namjenskog financiranja za prirodu predstavlja ozbiljnu prijetnju za konkretno djelovanje za zaštitu prirode, koje je ključno za suočavanje sa sve izraženijom krizom gubitka bioraznolikosti i klimatskom krizom. Takav razvoj situacije Hrvatskoj će otežati ispunjavanje ambicioznih ciljeva za očuvanje prirode i klime do 2030. u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom, kao i provedbu budućeg Nacionalnog plana obnove prirode. Stoga računamo na Europski parlament i zemlje članice, uključujući i Hrvatsku s njezinim zastupnicima, da tijekom pregovora aktivno zagovaraju prioritizaciju ulaganja u prirodu i klimu te usmjere europski proračun prema održivoj i sigurnoj budućnosti”, ističe Lora Rajić, stručna suradnica za politike i zagovaranje Udruge Biom.
Podsjetimo, Europska komisija 17. srpnja predstavila je svoj prijedlog ambicioznog i dinamičnog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo dva bilijuna eura (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.). Istaknuto je kako će ovim okvirom Europi osigurati dugoročni proračun za ulaganja u skladu s njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo.
„Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima.“ – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.