300 prosvjednika skočilo u Spree u znak protivljenja zabrani plivanja

Berlinčani žele ukinuti 100-godišnju zabranu plivanja u rijeci Spree, navodeći kao razlog poboljšanu kvalitetu vode i porast gradske temperature

Oko 300 prosvjednika skočilo je u utorak u rijeku Spree pored berlinskog Muzejskog otoka (Museumsinsel) u znak prosvjeda protiv zabrane plivanja koja je uvedena prije stotinu godina.

Udruga Flussbad Berlin pozvala je Berlinčane na plivački prosvjed kojim se željelo pokazati da je plivanje u rijeci Spree moguće unatoč stoljetnoj zabrani. Ova berlinska udruga godinama ukazuje na potrebu ponovnog otvaranja kupališta na rijeci Spreeu, a riječne kanale želi učiniti dostupnim plivačima.

„Zabranu plivanja više ne smatramo prikladnom. Pratimo kvalitetu vode koja se posljednjeg desetljeća značajno poboljšala“, rekao je predsjednik udruge i organizator prosvjeda Jan Edler. U udruzi Flussbad Berlin ističu kako se Bečani mogu kupati u kanalu rijeke Dunav, u švicarskom Baselu kupanje je moguće u Rajni, a u Amsterdamu također postoje određena područja gdje se građani i posjetitelji mogu kupati.

Berlinski magistrat uveo je zabranu kupanja u rijeci Spree 1925. godine, dvije godine kasnije nakon što je službeno zabranjeno kupanje u pariškoj rijeci Seini i to zbog loše kvalitete vode i intenzivne riječne plovidbe. Zabrana je značila i zatvaranje berlinskih riječnih kupališta u četvrt Alt-Berlin, a razlog je bila upitna zdravstvena ispravnost riječne vode. Neka od starih kupališta nisu se koristila samo za rekreativno plivanje, već su služila kao mjesto gdje su se siromašni Berlinčani mogli kupati ako kod kuće nisu imali kupaonice.

No, administracija berlinskog Senata i dalje je zabrinuta zbog sigurnosti i kvalitete vode rijeke Spree. Također, postoje razni zakonski propisi, primjerice o brodarstvu i mostovima, koji dodatno utječu na mogućnost ponovnog dopuštanja kupanja u Spreeu, ističu u Senatskom odjelu za mobilnost, promet, zaštitu klime i okoliš. Drugi problem su otpadne vode koje se iz kanalizacijskog sustava ulijevaju u rijeku tijekom jakih kiša, zbog čega se ne planira ponovno otvaranje kupališta u riječnim kanalima. Analize koje je proveo berlinski Kompetenzzentrum Wasser još uvijek se ocjenjuju, a ove godine očekuju se daljnji rezultati ispitivanja kvalitete vode.

 

Organizatori plivačkog prosvjeda iz udruge Flussbad Berlin ipak ne dijele zabrinutost gradske uprave. „Želimo podići svijest da je kvaliteta vode toliko dobra tijekom većeg dijela godine da bi se u rijeci moglo plivati“, rekao je Jan Edler te pozvao na postavljanje pilot-kupališta počevši od ljeta 2026. i to u kanalu dugom gotovo dva kilometra gdje nema brodskog prometa.

Zagovornici ukidanja zabrane plivanja također ukazuju na primjer Pariza, gdje je rijeka Seine prošlog ljeta korištena za olimpijska i paraolimpijska natjecanja, a ovog će se ljeta na rijeci u središtu grada otvoriti tri javna kupališta.

Gradski vijećnik Ephraim Gothe (SPD) iz berlinskog okruga Mitte otvaranje kupališta na rijeci Spree od sljedećeg ljeta također smatra realnom mogućnošću. „Još uvijek ima mnogo toga što treba razjasniti, ali optimističan sam da se u tome može uspjeti“, izjavio je Gothe za njemačku novinsku agenciju DPA.

U svakom slučaju, njemačka metropola s 3,9 milijuna stanovnika, mogla bi imati koristi od nekoliko lokacija na kojima bi se građani mogli rashladiti tijekom ljeta jer su gradski bazeni tijekom najvećih vrućina obično prepuni kupačima.

„Gradovi postaju sve topliji“, rekao je Edler. „Također, sve više građana tijekom ljeta jednostavno nema dovoljno novaca za odlazak iz grada i uživanje u okolici Berlina ili na ljetovanju u inozemstvu.“

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Berlinski glavni kolodvor postaje učinkovitiji – više skretnica za više prometa

Promet na Glavnom kolodvoru u Berlinu značajno se povećao od otvaranja velebnog novog zdanja u svibnju 2006. godine. Dodatnim skretnicama i novom signalizacijom Deutsche Bahn u budućnosti želi postići fleksibilnije usmjeravanje vlakova, a putnici će se tijekom sljedeća dva mjeseca suočiti s određenim ograničenjima.

Novi berlinski aerodrom nije mogao biti otvoren bez prosvjeda

Nakon 14 godina izgradnje i devet godina kašnjenja, brojnih problema i korupcijskih skandala, u subotu 31. listopada službeno je otvoren Terminal 1 nove berlinske zračne luke Berlin Brandenburg (BER). U čast otvorenja, zrakoplovi kompanija EasyJet i Lufthansa trebali su paralelno sletjeti na dvije piste, što ipak nije bilo moguće zbog loših vremenskih uvjeta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER