EU regulativa o vozilima na kraju životnog vijeka: ambicije kružnosti pod kotačima industrije
Kružno gospodarstvo: Vijeće usvojilo stajalište o recikliranju vozila na kraju njihovog životnog vijeka
Vijeće Europske unije usvojilo je 17. lipnja svoje stajalište o novoj EU regulativi kojom bi se trebala potaknuti veća kružnost u automobilskoj industriji, no prema mišljenju vodećih europskih okolišnih organizacija – radi se o propuštenoj prilici da se sektor uistinu usmjeri prema održivosti.
Riječ je o reviziji i objedinjavanju dviju zastarjelih direktiva (o vozilima na kraju životnog vijeka i 3R homologaciji), u jedinstvenu Uredbu o zahtjevima kružnosti u dizajnu vozila i upravljanju vozilima na kraju životnog vijeka (End-of-Life Vehicles Directive - ELV). Cilj je produljiti životni vijek vozila, smanjiti količinu otpada, povećati udio recikliranih materijala i uvesti obveze za proizvođače – od dizajna do konačnog zbrinjavanja.
Slaba točka: pritisak industrije
Međutim, kako upozoravaju organizacije poput Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau - EEB) i njemačke udruge za zaštitu okoliša i potrošača Deutsche Umwelthilfe (DUH), ministri okoliša podlegli su pritisku automobilske industrije, razvodnivši brojne ambiciozne odredbe prijedloga.
„Države članice EU-a i dalje ignoriraju 'slona u sobi': sve veći broj i veličina vozila povećava materijalni otisak sektora. Bez obveze za izradu trajnijih i popravljivih vozila, ova regulativa neće učiniti industriju održivijom.” – poručio je Fynn Hauschke iz EEB-a.
Što regulativa (ipak) donosi?
- Obvezne kvote recikliranog plastičnog sadržaja: 15 % do šeste, odnosno 25 % do desete godine nakon stupanja Uredbe na snagu.
- Uvođenje digitalne putovnice vozila i obvezne strategije kružnosti po kategoriji vozila.
- Proširenje obuhvata na motocikle, kamione i specijalna vozila.
- Jače kontrole izvoza rabljenih vozila iz EU-a.
- Zabrana miješanog usitnjavanja vozila s drugim vrstama otpada, osim ako se ispune strogi kriteriji.
- Obvezu proizvođača da pokriju troškove zbrinjavanja, uključujući i uvozna vozila.
Puno recikliranja, malo stvarne promjene?
Unatoč pojedinim pozitivnim pomacima, okolišne organizacije upozoravaju da je uredba ostala previše fokusirana na recikliranje, zanemarujući prioritetnije mjere kružnosti: trajno korištenje, popravljivost, ponovnu uporabu i smanjenje proizvodnje vozila.
Posebno je problematično što nisu uvedene snažnije mjere za implementaciju načela „onečišćivač plaća”, kao i prevelika fleksibilnost sustava produžene odgovornosti proizvođača (EPR), čime se obesmišljava temeljni okolišni alat.
„Proizvođači kao što su VW, Mercedes i BMW moraju biti obvezani na visoke naknade za ekološki štetnije modele. Sve drugo je pakt s industrijom, a ne s okolišem.“ – poručila je Barbara Metz iz DUH-a.
Kružnost mora biti više od deklaracije
S obzirom na to da automobilski sektor u EU troši ogromne količine čelika, aluminija, plastike i drugih sirovina, pravo zakonodavstvo moglo bi imati snažan učinak na resursnu učinkovitost i dekarbonizaciju Europe. No, bez hrabrih mjera koje idu izvan recikliranja, nova uredba riskira da postane još jedan kompromis s industrijskim interesima, umjesto istinskog kotača promjene.
Stjepan Felber | Ekovjesnik