Nema više „puno ribe u moru“: UN upozorava na globalnu krizu u oceanima
Čimbenici poput zakiseljavanja, smanjenja ribljih zaliha, porasta temperature i raširenog onečišćenja plastikom doprinose katastrofalnom padu bioraznolikosti: više od polovice morskih vrsta u opasnosti je od izumiranja u ovom stoljeću!
Na trećoj Konferenciji UN-a o oceanu (UNOC3) u Nici, središnja poruka nije bila ulov tune ili brancina, već jedna brojka: 35 posto. Upravo toliki udio svjetskih ribljih stokova danas se izlovljava na neodrživ način, upozorava novo izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), predstavljeno u srijedu.
„Iz mora uzimamo više nego što priroda može obnoviti. Trošimo glavnicu, a ne samo kamate”, izjavio je Manuel Barange, biolog i pomoćnik glavnog direktora Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i direktor njezinog Odjela za ribarstvo i akvakulturu.
Globalna slika: neki oporavci, ali mnoge regije u krizi
Izvješće „Pregled stanja svjetskih morskih ribljih resursa 2025.“ („Review of the State of World Marine Fishery Resources 2025“) temelji se na analizi 2570 morskih stokova, najopsežnijoj do sada. Iako trećina stokova trpi prekomjerni izlov, 77 posto ribe koju ljudi konzumiraju dolazi iz održivih izvora – uglavnom zahvaljujući učinkovitijem upravljanju ribarstvom.
Uspjeh je, međutim, neujednačen:
- Sjeverni Pacifik (SAD i Kanada): preko 90 % stokova održivo
- Australija i Novi Zeland: više od 85 %
- Antarktik: 100 % zahvaljujući međunarodnim regulacijama
- Sjeverozapadna Afrika: više od 50 % stokova prekomjerno izlovljeno
- Sredozemlje i Crno more: čak 65 % stokova neodrživo
Jedini tračak nade u Sredozemlju predstavlja činjenica da se broj ribarskih brodova u regiji smanjio gotovo za trećinu u posljednjem desetljeću, što je signal da se politike počinju mijenjati.
„Upravljanje funkcionira. Znamo kako obnoviti riblje populacije, ali znanstveno upravljanje zahtijeva resurse. Mnoge regije si to još ne mogu priuštiti – tu ne treba tražiti krivce, već razloge i pomoći u izgradnji kapaciteta ” ističe Manuel Barange.
Od kolapsa do povratka – primjer tune
Jedan od najsvjetlijih primjera oporavka su tune. Nekada gotovo pred izumiranjem, danas se 87 posto glavnih stokova tune izlovljava održivo, a 99 posto tržišta dolazi iz tih stokova.
Zahvaljujući sustavima nadzora, upravljanja i usklađenosti – moguće je postići oporavak čak i za vrste koje su bile gotovo izgubljene.
Plava ekonomija i životna ovisnost o oceanima
U završnici konferencije, zemlje članice dovršavaju pregovore o političkoj deklaraciji koja će biti dio Nice Ocean Action Plana te će se nadovezati na Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala (2022.), kojim se planira zaštititi 30 % kopna i oceana do 2030.
Poseban fokus usmjeren je na potporu malim ribarima, razvoj inkluzivnih plavih ekonomija i ravnotežu između zaštite oceana i socijalne pravde.
„600 milijuna ljudi diljem svijeta ovisi o ribarstvu i akvakulturi”, podsjetio je Barange. „U mnogim zemljama riba je glavni izvor proteina. Mi nismo odvojeni od oceana – mi smo njegov dio.“
Poruka iz Nice: oporavak je moguć – ako djelujemo odmah
Izvješće FAO-a snažno podržava poruku glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa, izrečenu na otvorenju Konferencije UN-a o oceanu (UNOC3) u Nici: „Ono što je izgubljeno u jednoj generaciji – može se vratiti u drugoj generaciji.”
Stjepan Felber | Ekovjesnik