Ribnjačarstvo Končanica - najstariji ribnjaci u Hrvatskoj vide budućnost u najnovijoj tehnologiji
Tvrtka EnergoVizija d.o.o. primjenom održivih rješenja i korištenjem plutajućih solara nastoji dostići proizvodnju 1500 do 2000 tona ribe godišnje te opskrbiti tržište kvalitetnom domaćom ribom
Duga je tradicija slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj. Izgradnja najstarijih ribnjaka, koji i danas njeguju proces od mrijesta do proizvodnje konzumne ribe, počela je 1900. godine. Uz gornji tok rijeke Ilove na 1362 ha, od čega je 1231 ha vodenih površina, smješteno je Ribnjačarstvo Končanica.
U 24 veća ribnjaka, zimovnicima, rastilištima i drugim objektima potrebnim za funkcioniranje ribnjačarstva, uzgajaju se šaran, amur, tolstolobik, smuđ, som i štuka.
Ipak, pamte se godine kad je u njima bilo više ribe. Od nekadašnjih skoro 2000 tona proizvodnja je smanjena na samo 600 do 700 tona ribe godišnje. Klimatske promjene, suše, strogi ekološki uvjeti uzgoja i veliki gubici zbog predatorskih ptica koje love ribu, značajno su utjecali na proizvodnju. Uz to, zbog financijskih teškoća prijašnjih vlasnika gotovo da je došlo do izumiranja ribljeg fonda.
Stogodišnji genetski materijal končaničkog šarana nije smio nestati i tamošnja duga tradicija proizvodnje domaće slatkovodne ribe nije se smjela ugasiti. Prepoznala je to EnergoVizija d.o.o., tvrtka koja razvija projekte inovativnih tehnoloških rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije i kružnom gospodarstvu te odlučila spasiti Ribnjačarstvo Končanica i osigurati mu održivu budućnost. S tom vizijom stručni tim razvija projekt novih tehnologija koji uključuje kontrolirani uzgoj ribe uz primjenu obnovljivih izvora energije.
Kontrolirani uzgoj i bolji uvjeti
Radi se na poboljšanju uvjeta mrijesta. On se ne odvija na prirodan način u ribnjacima, nego u bazenima u kontroliranim uvjetima jer je ikra šarana fitofilna (lijepi se na bilje) te je preživljavanje prirodnog mrijesta samo jedan do pet posto. Stoga tehnolozi u Končanici primjenjuju kontrolirani mrijest što omogućava bolje preživljenje u odnosu na prirodni mrijest. Tijekom godine s povoljnim uvjetima moguće je odraditi tri do četiri turnusa kontroliranog mrijesta i pri tome imati 70 do 80 posto preživljavanja ličinki, koje se potom nasađuju u rastilišta.
- © Ribnjačarstvo Končanica
Planirana tehnološka poboljšanja uz energetsku proizvodnju u funkciji ribnjačarstva
Intenzivno ribnjačarstvo je među energetski najzahtjevnijim sektorima u poljoprivredi. Proizvodnja troši puno struje, a njen nestanak u samo pola sata može potpuno uništiti mlađ u bazenima. Stoga novi vlasnici kao dugoročno i održivo energetsko rješenje planiraju postavljanje plutajućih solara. Oni, uz sigurnu opskrbu energijom, mogu pomoći riješiti i postojeće probleme s osiguravanjem dostatne količine vode u ribnjacima.
Glavni izvor njihovog napajanja je rijeka Ilova, ali za prosječnih hidroloških godina raspoložive količine vode nisu dostatne za punjenje ribnjaka u punom obimu. Zbog klimatskih promjena je sve češći vrlo nizak vodostaj i sve neizvjesnija opskrba vodom jer suha zemlja brzo upije kišu pa voda do ribnjaka ne dođe.
Plutajući solari smanjit će isparavanje vode iz ribnjaka, po nekim istraživanjima za čak 80 posto. Omogućit će poboljšan temperaturni režim, po danu će sprječavati prekomjerno zagrijavanje vode, a po noći zadržavati postignutu temperaturu, čime će se smanjiti temperaturna amplituda.
Zasjenjenje od fotonaponskih modula spriječit će prekomjerno cvjetanje vode, a time osigurati povoljne biološko-kemijske uvjete vode (pH, kisik, dušik i fosfor, prozirnost vode) i dobro zdravstveno stanje riba.
Kad se solarnoj elektrani, kao dio inovativne tehnologije, doda elektrolizator za obogaćivanje vode kisikom, bit će to optimalan spoj u kojem intenzivno ribnjačarstvo i plutajuća solarna elektrana zajedno čine zaokruženu cjelinu. Primjer kako primjena inovativnih tehnologija i obnovljivih izvora energije može pomoći u održivosti duge končaničke tradicije uzgoja konzumne ribe.
- © Ribnjačarstvo Končanica
Dostići proizvodnju iz najboljih dana i opskrbiti tržište kvalitetnom domaćom ribom
Cilj projekta je intenzivnim uzgojem osigurati 1500 do 2000 tona ribe godišnje, čime će se značajno povećati trenutačna proizvodnja i to sa smanjenom potrošnjom novozahvaćene vode i na manjoj površini nego li u dosadašnjem načinu uzgoja ribe.
Projekt predviđa recirkulacijski sustav uzgoja ribe kako bi se postigla sigurnost i stabilnost proizvodnje. Recirkuliranjem već iskorištene vode, umjesto njenog ispuštanja u rijeku Ilovu, vodni resursi bi se koristili puno racionalnije no što je to prije bio slučaj, a pumpe za recirkuliranje vode će električnom energijom opskrbljivati plutajuća solarna elektrana.
Na ovaj način, uz to što se vodi računa o ekološkoj zaštiti, bilo bi moguće dostići količinu ribe po kojoj je Končanica davno bila poznata i opskrbljivati hrvatsko tržište domaćom ribom, čak je izvoziti i na europsko tržište.
Suživot s prirodom
Nije tajna da ribnjaci u Hrvatskoj imaju ogromne gubitke zbog ptica koje jedu velike količine ribe. U Končanici ciklus uzgoja počne s više od 20 milijuna ličinki godišnje, a završi s tek 150 do 200 tisuća komada konzumnog šarana prosječne težine dva kilograma. Gubici su ogromni čak i uz dozvoljene mjere čuvanja ribljeg jata, a najveći su u populaciji riba čiji je raspon starosti od mjesec do godinu dana.
Ribnjačarstvo Končanica je u ekološki zaštićenom području Natura 2000 i cilj je naći održivo rješenje suživota s pticama. Ostaviti im dovoljno ribe za prehranu, ali i dostići sigurnu i stabilnu proizvodnju potrebnih količina ribe. Postavljanjem plutajućih solara samo na maloj površini cjelokupnog ribnjaka ptice bi i dalje imale veći dio iz kojeg bi lovile ribu, a intenzivnim i kontroliranim uzgojem uz inovativnu tehnologiju ribnjaci bi povećali svoju proizvodnju.
- © Ribnjačarstvo Končanica
Održiva budućnost
Učinci klimatskih promjena i vremenskih utjecaja osjećaju se diljem svijeta i sve više utječu na opskrbu hranom i vodom. Ribnjačarstvo Končanica se mora prilagoditi novom vremenu i novim tehnologijama. Dosadašnji način je neodrživ i iskustvo je pokazalo da ne vodi dobru. Stopu preživljavanja riba sa sadašnjih 10 moraju povećati na najmanje 80 posto. Iako je riječ o velikoj investiciji, svjesni su da je nužna za bolju budućnost najstarijeg ribnjačarstva u Hrvatskoj. Pravovremeno reagiranje je najbolja opcija jer što se duže čeka problemi su veći i teže ih je riješiti.
Blaženka Leib