Podzemnim staklenicima protiv klimatskih promjena

Zanimljiv i učinkovit uzgoj usjeva na bolivijski način

Ekstremni klimatski uvjeti velike južnoameričke visoravni bolivijskim poljoprivrednicima već godinama onemogućavaju uspješan uzgoj voća i povrća. Švicarski istraživač dosjetio se uzgoja ispod razine tla kako bi se usjevi očuvali od vanjskih vremenskih uvjeta te je započeo s gradnjom eksperimentalne farme podzemnih staklenika. Igrom slučaja, gradnju ove prave eko-farme uspješno je dovršila obitelj Gemio, a priču o tome objavio je BBC.

Neprestana borba s nemogućim vremenskim uvjetima

Altiplano ili Andski plato je najveća visoravan Južne Amerike s prosječnom visinom od oko 3.800 metara, čiji se najveći dio proteže se Bolivijom. Lokalno stanovništvo ove visoravni prinuđeno je prilagoditi se različitim, promjenjivim klimatskim uvjetima, a kako bi zaštitili svoje usjeve od suša, poplava i stalno rastućih temperatura, bolivijski poljoprivrednici počeli su graditi podzemne staklenike.

Bolivija je među zemljama s manjim utjecajem na klimatske promjene, ali je istovremeno jedna od najranjivijih zemalja svijeta po pitanju njihovog utjecaja. Uz to, gotovo 60 posto bolivijskih poljoprivrednika živi na Altiplanu, području ekstremnih uvjeta, gdje je uzgoj poljoprivrednih kultura ugrožen čestim sušama, mrazovima, jakim vjetrovima i UV zračenjima.

Tradicionalne poljoprivredne metode čine usjeve ranjivima na nepravilna kišna razdoblja i eroziju tla. Stoga su neki bolivijski poljoprivrednici, nastojeći osigurati stalnu opskrbu hranom za svoje obitelji i stoku, izgradili podzemne staklenike - poznate pod lokalnim nazivom „Walipinis“.

Uzgoj pod zemljom

Postoji nešto pomalo čudesno u vezi Walipinija - s krovovima vidljivim iznad površine zemlje, ne razlikuju se previše od sušnog krajolika visoravni. No bitno je ono što se nalazi i odvija u njihovoj unutrašnjosti.  

Poljoprivrednik i uzgajivač ljama, Gabriel Condo Apaza izgradio je svoj Walipini prije dvije godine u udaljenom dijelu regije Oruro. Jeftin i jednostavan, Walipini mu pomaže pri uštedi novca i poboljšanju prehrane njegovo petero djece.

„Više ne kupujemo povrće na tržnici“, ponosno ističe Condo i dodaje kako ga sada sam proizvodi u svom vrtu. Uzgoj usjeva na otvorenom postao je gotovo nemoguć zbog povećanja temperature i nepravilnih kišnih razdoblja. „Sada ne možemo ni nagađati kada je pravo vrijeme za sadnju krumpira. Pokušavamo, ali ne uspijevamo. Žetva često ne uspije“, objasnio je Condo.

Lokalni Aymare, grupa južnoameričkih Indijanaca koji žive na području središnjih Anda Perua i Bolivije, ime „Walipini“ prevode kao „vrlo dobro“, jer se bez obzira na vanjske uvjete, unutar Walipinija održava stabilna mikroklima.

Kako funkcionira Walpini / Fotografije: Jilla Dastmalchi / BBC

Tehnika uzgoja poznata već više od 20 godina

Međutim, ovakav način uzgoja nije neka drevna poljoprivredna praksa s područja Anda, već tehnologija koju je razvio švicarski volonter Peter Iselli prije tek 25 godina.

Njegov zadatak bio je istražiti nove tehnologije koje bi mogle osigurati hranu za lokalnu ruralnu populaciju, a istraživanje je financirao Europski razvojni fond. Nedugo nakon što je postigao cilj svog zadatka, razvijajući svoj prvi potpuno funkcionalni podzemni staklenik, Peter Iselli si je tragično oduzeo život. Njegova je farma, zajedno s njegovim eksperimentalnim Walipinijima, ostavljena bez nadzora i daljnjeg održavanja.

Zanimljiva i neočekivana priča napuštene eksperimentalne farme

Poduzetniku Michaelu Gemiou pokvario se automobil u Boliviji „usred ničega“ te je pokušao potražio pomoć na naizgled napuštenoj farmi. Jedini znak čovjekove prisutnosti bio je natpis „Za prodaju“ ispred same farme. Kako to obično biva, nije ni slutio kako će taj kvar automobila označiti početak novog života, kako za njega, tako i za njegovu obitelj.

Unatoč nedostatku poljoprivrednog iskustva, obitelj Gemio odlučila je kupiti napuštenu farmu na tom udaljenom području El Altoa.

Michael Gemio i njegov susjed Héctor Vélez / Fotografije: Inma Gil i Kelvin Brown / BBC

Prionuli su na posao i očistili brojne zapuštene strukture raspoređene po cijeloj farmi. No i dalje im nije bilo jasno što predstavljaju sve te polusagrađene i u zemlju ukopane građevine te čemu služe. Građevine su im bile velika nepoznanica sve dok im u posjet nije došao prvi susjed.

Naime, neki članovi lokalnih poljoprivrednih obitelji bili su zaposleni kod Petera Isellija, kojeg su od milja zvali El Suizo, „Švicarac“, i pomagali mu u strukturnom razvoju njegove nove tehnologije.

Dvadeset godina kasnije, uz pomoć lokalnog inženjera Héctora Véleza, obitelj Gemio na svojoj farmi raspolaže s 18 radnih Walipinija u kojima uzgajaju obilje raznog voća i povrća, bez obzira na vanjske vremenske uvjete.

Zahvaljujući uspjehu eko-farme obitelji Gemio, ova tehnologija proširila se diljem Altiplana, a susjedi pomažu jedni drugima u gradnji i razvoju njihovih novih, vlastitih Walipinija.

Izgradnja Walipinija

U usporedbi s konvencionalnim staklenicima, Walipiniji su znatno jeftiniji i učinkovitiji za ovaj dio svijeta. Na 4.000 metara nadmorske visine, običan staklenik ne bi dugo izdržao izložen uvjetima jakih vjetrova i visokom UV zračenju.

Iskopavanje stranica podzemnog staklenika intenzivan je i zahtjevan posao, no dugoročno se itekako isplati.  Nadalje, Walipiniji su također vrlo učinkoviti i po pitanju opskrbe staklenika vodom (navodnjavanja), i ne zahtijevaju velike količine vode.

Gabriel Condo Apaza i njegov Walpini / Fotografija: Inma Gil i Kelvin Brown / BBC

Sve češće suše i porast temperatura već duže vrijeme tjeraju ljude izvan ovog bolivijskog planinskog kraja. Međutim, obitelj Gabriela Condo Apaza ne da se tako lako otjerati. Ova obitelj još uvijek ima pristup maloj, ali dovoljnoj količini vode iz potoka koji teče iznad njihovog posjeda te im njihov Walipini i dalje osigurava dovoljno zelenog povrća za omlet s blitvom za doručak ili juhu od povrća za ručak.

Ovaj tekst predstavlja dio BBC-ijeve serije Taking the Temperature, koja se fokusira na borbu protiv klimatskih promjena i ljude koji im se suprotstavljaju svojim briljantnim idejama.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zavjesa s bioreaktorom pretvara CO2 iz zraka u bioplastiku

EcoLogic Studio za arhitekturu i dizajn sa sjedištem u Londonu predstavio je novitet na tržištu obnovljivih materijala u obliku „urbane zavjese“ koja putem sadržanog bioreaktora pretvara CO2 u bioplastiku

Belgijski supermarket uzgaja povrće na krovu

Učinkovita logistika i optimizacija opskrbnih lanaca sve su važnije za poslovanje suvremenih trgovačkih lanaca, a ova belgijska trgovina u tome očito uspijeva. Trgovina Delhaize u Bruxellesu prodaje voće i povrće koje uzgaja na vlastitom krovu i to samo sat vremena nakon njihovog branja.

Autonomni robot za uništavanje korova na solarni pogon

EcoRobotix razvija autonomne robote na solarni pogon kojima se korov uništava uz učinkovitiju i održiviju upotrebu herbicida te time pomaže poljoprivrednicima pri proizvodnji zdravije hrane

Flota dronova za praćenje utjecaja klimatskih promjena na oceane

Mars Exploration Rover je možda najpoznatije autonomno vozilo koje znanstvenicima pomaže pri ispitivanju površine Marsa i njegove geologije, no vjerojatno još niste čuli za dronove kalifornijske tvrtke Saildrone koji  pomažu pri istraživanju utjecaja klimatskih promjena na Zemljine oceane.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER