Loša prošlost i neizvjesna budućnost Velikog koraljnog grebena

Veliki koraljni greben već je pet puta „dotaknuo dno“. Prijeti li mu skori potpuni nestanak?

Jedan od najraznolikijih ekosustava na planeti ugrožen je ljudskim djelovanjem. Istraživanje je pokazalo da je Veliki koraljni greben u prošlosti bio suočen s promjenama u okolini poput promjene u razini mora te taloženjem velike količine sedimenta što ga je oslabilo. Greben je razvio mehanizam djelomične zaštite od posljedica promjene razine mora, no istraživači smatraju da mu danas prijeti povećana razina sedimenta koja smanjuje kvalitetu okolne vode.

Posljednjih 30 tisuća godina Velikog koraljnog grebena

Veliki koraljni greben jedan je od najsloženijih ekosustava svijeta, vrlo visoke razine bioraznolikosti. No ovaj ukras sjevernoistočne obale Australije u zadnjih nekoliko godina vodi bitke sa sve češćim izbjeljivanjem koralja indirektno uzrokovanim ljudskim aktivnostima.

Godine 2016. greben se suočio s najgorim izbjeljivanjem u povijesti, a već godinu nakon toga nespremnog ga je zatekao još jedan takav događaj. Kako je sudbina grebena i dalje neizvjesna, novim istraživanjem, koje prati i analizira zdravlje Velikog koraljnog grebena tijekom posljednjih 30 tisuća godina, otkriveno je kako je u svojoj povijesti pet puta preživio gotovo neizbježnu smrt. No iako se sve te godine dobro držao, njegovo trenutno stanje mogla bi biti kap koja će preliti čašu.

Istraživač u NP Orpheus Island na sjeveru Queenslanda u Australiji potvrđuje izbjeljivanje koralja tijekom mjeseca ožujka 2017. godine. Fotografija: Greg Torda / ARC Centre of Excellence for Coral Reef Studies

Prikupljanje dijelova slagalice

Istraživanje je više od deset godina vodio međunarodoni tim znanstvenika koji je bušenjem jezgre fosila grebena na 16 različitih mjesta duž sjeveroistočne australske obale sakupio te analizirao podatke o datiranju uzoraka grebena te o njihovim geomorfološkim, sedimentološkim i biološkim karakteristikama. Tim je tako mogao spojiti dijelove evolucije Velikog koraljnog grebena tijekom posljednjih 30 tisuća godina te pratiti stanja grebena nakon prošlih okolišnih preokreta, a detalje istraživanja objavio je u časopisu Nature Geoscience.  

Istraživači su pronašli dokaze o pet različitih događaja koji su uzrokovali smrt većeg dijela koraljnog grebena u prošlosti, uglavnom kao rezultat promjene razine mora. Prva dva kobna događaja velikih razmjera dogodila su se prije otprilike 30 i 22 tisuće godina kada je razina mora drastično pala - dno je bilo 118 metara (387 stopa) niže nego li je danas. Tako su dijelovi grebena bliži obali bili izloženi zraku.

Završetkom posljednjeg ledenog doba, otapanje ledenjaka uzrokovalo je ponovni porast razine mora, potaknuvši dolazak još dva teška razdoblja za Veliki koraljni greben, prije između 17 i 13 tisuća godina. U tim slučajevima, veliki dijelovi koralja bili su potopljeni puno više nego li je potrebno te su tako bili lišeni Sunčeve svjetlosti.

Posljednji takav događaj zahvatio je koraljni greben prije oko deset tisuća godina, ali nije bio popraćen poznatom promjenom u razini mora. Umjesto toga, istraživački tim utvrdio je da bi loše stanje grebena te njegova djelomična smrt mogla biti posljedica velikog porasta sedimenta, koji je smanjio kvalitetu okolne vode.

Prilagodba neprikladnim uvjetima

Činjenica da je greben preživio sve ove događaje pokazuje istraživačima da je puno elastičniji i prilagodljiviji u suočavanju s opasnošću nego li se prije mislilo. Pretpostavlja se da je to tako zato što se koralji mogu širiti brzinom od 0,2 do 1,5 metara (0,7 do 4,9 stopa) godišnje, što znači da su neki dijelovi grebena spašeni prijelazom koralja u sigurnije područje. Na primjer, tijekom pada razine mora Veliki koraljni greben u cjelini je preživio zahvaljujući migraciji prema dubljim dijelovima oceana te povlačenjem nazad prema kopnu kako bi se razina mora ponovno podizala.

Profesor Jody Webster, vodeći istraživač projekta, na brodu Great Maya s fosilnom jezgrom Velikog koraljnog grebena / ECORD/IODP

Prirodni pomaci u promjeni okoliša odvijaju se polagano, više od stotinu ili tisuću godina, dajući koraljima dovoljno vremena za prilagodbu i migraciju. Na žalost, istraživači ne vjeruju da će ovaj obrambeni mehanizam biti dovoljan za spašavanje grebena od daljnjih neprilika. Veliki koraljni greben sada se uništava prije neviđenom brzinom, a nedavno izvješće zaključuje da je koraljni pokrivač upola smanjen djelovanjem ljudskih aktivnosti između 1985. i 2012. godine.

„Jako sam zabrinut oko toga kako će koraljni greben, sa svojim trenutnim oslabljenim sposobnostima, preživjeti tempo promjena uzrokovanih mnogim aktualnim stresnim događajima i onima predviđenim u skoroj budućnosti“, navodi Jody Webster, vodeći istraživač projekta. „Naše istraživanje pokazuje da je greben, iako dobro odgovara na promjene u razini mora, bio posebice osjetljiv na tok i taloženje sedimenta u prošlosti, što znači da danas moramo razumjeti kako primarna industrija utječe na unos sedimenta i kvalitetu vode kako bi spriječili daljnja nepoželjna razdoblja.“

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Svjetski je dan voda

Dana 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda. Taj dan ukazuje na važnost pitke vode i održivog upravljanja vodnim resursima. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Kako izmet morskih pasa spašava koraljne grebene

Studija sa Sveučilišta u Kaliforniji daje podrobniji uvid u ulogu morskih pasa ne samo kao predatora, već i kao prijenosnika hranjivih tvari jednom od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Kao pelagijske ribe, morski psi dolaskom u pliće dijelove oceana pripadnicima bentosa igraju ulogu velikih izvora hranjivih tvari poput dušika.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER