Porast temperature na Zemlji približava se opasnoj razini
Porast prosječne globalne temperature za više od 0,5°C imat će kobne posljedice za milijune najsiromašnijih ljudi
Novo istraživanje pokazuje da nam je s porastom globalne temperature od 1°C više od predindustrijskih razina preostalo samo još 0,5°C od sigurnosne granice koja dijeli najranjivije skupine ljudi na Zemlji od velike patnje
Trenutni politički cilj koji se temelji na Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, nastojanje sprječavanja porasta temperature 1,5°C više od predindustrijskih razina i zaustavljanje porasta preko 2°C, zapravo otkriva činjenicu da smo prešli više od polovice puta prema opasnoj zoni.
Znanstvenici su dokazali kako postoji ogromna razlika u posljedicama po ljudsku rasu ukoliko se prijeđe granica od 1,5°C te ukoliko se omogući porast od 2°C.
Istraživanje je provedeno kako bi se otkrile najranjivije točke klimatskih utjecaja i otkrilo je da bi se porastom globalne temperature za 2°C broj ljudi pogođenih brojnim povezanim klimatskim promjenama mogao udvostručiti u usporedbi s brojem ljudi pogođenih povišenjem temperature od 1,5°C.
Otkrivanje najranjivijih žarišta kao spas za stanovništvo
Ljudi koji žive u siromaštvu su ranjiviji na utjecaj klimatskih promjena, pa je stoga saznanje o tome gdje ih se i koliko nalazi u velikom riziku značano za razvijanje strategija za unaprjeđenje njihova života.
Znanstvenici su istraživali preklapanja između socio-ekonomskog razvoja i niza rizika klimatskih promjena kako bi identificirali najranjivija žarišta ako bi do 2050. godine temperatura globalno porasla za 1,5°C, 2°C ili 3°C, u usporedbi s predindustrijskim vrijednostima kao nultom-vrijednosti.
Na istraživanju su surađivali istraživači s Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava (IIASA), Fonda za globalni okoliš (GEF), Organizacije UN-a za industrijski razvitak (UNIDO) te istraživači sa sveučilišta u Oxfordu i Washingtonu.
Environmental Research Letters navodi kako su razvili 14 indikatora utjecaja u tri glavna sektora – voda, energija te hrana i okoliš. Ti indikatori uključuju indeks eksploatacije vode, sezonalnost zalihe vode, mogućnost kuhanja bez upotrebe tradicionalnih štenjaka ili otvorene vatre što može uzrokovati respiratorne probleme te doprinosi onečišćenju zraka, pojave toplinskog stresa, degradacije staništa te promjene u doprinosima usjeva.
Istraživački tim je usporedio potencijalne rizike pri tri određene temperaure u različitim socio-ekonomskim smjerovima kako bi mogli usporediti najispravniji i održiviji razvoj sa smjerovima obilježenima neuspješnim razvojem i neispravnostima.
Porast globalne temperature od 2°C imao bi katastrofalne posljedice za najsiromašniji dio svjetske populacije / Fotografija: Sudipta Arka Das, Dhaka / Wikimedia Commons
Netolerirajući rizik
U 2011. godini, procijenjeno je da 767 milijuna ljudi živi s manje od 1,90 američkih dolara po danu, što se klasificira kao ekstremno siromaštvo, a istraživači su procijenili da je čak 3,5 milijardi ljudi dodatno ugroženo siromaštvom, preživljavajući s manje od 10 američkih dolara po danu.
Istraživanje je predvodio Edward Byers, s IIASA-inog energetskog programa, koji je izjavio kako je „nekoliko studija dosljedno istraživalo mnoštvo preklapanja klimatskih i razvojnih izazova.“
Rizik više sektora koji su istraživali Edward i njegovi kolege onaj je koji daleko nadmašuje tolerirajuće vrijednosti u najmanje dva od tri glavna sektora. Pri nižim temperaturama, žarišne točke pojavljuju se primarno u južnoj i istočnoj Aziji, no pri višim globalnim temperaturama žarišne se točke šire dalje prema središnjoj Americi, zapadnoj i istočnoj Africi te Bliskom istoku i Mediteranu.
Pri zatopljenju od 1,5°C, 16 % vjerojatne populacije u 2050. godini, ili 1,5 milijardi ljudi, živjet će u umjerenim do visokim razinama rizika više sektora. Pri 2°C, taj iznos se gotovo udvostručava na čak 29 % svjetske populacije, ili 2,7 milijardi ljudi, a pri 3°C, ta brojka se ponovno gotovo udvostručava te iznosi 50 % svjetske populacije – 4,6 milijardi ljudi.
U održivosti je spas
Ovisno o scenariju, 91-98 % izloženih i ranjivih populacija žive u Aziji i Africi od čega čak polovica živi u južnoj Aziji, no Afrika ipak ima veću vjerojatnost suočavanja s većim rizicima kao najmanje razvijena regija s velikom socijalnom nejednakošću.
Istraživači tvrde da bi održivi razvoj u žarišnim područjima mogao smanjiti broj izloženih i ranjivih ljudi redom veličine od 1,5 milijardi do 100 milijuna, u usporedbi sa scenarijima velike nejednakosti.
„Ovo će istraživanje biti od velikog značaja za donositelje odluka, ali i ostalih koji će htjeti razumijeti važnost održavanja prosječnog povišenja globalne temperature na 1,5°C umjesto riskiranja porasta na 2°C, pa tako i dobivanja uvida u regije s najvećim rizikom u više sektora,“ izjavljuje Astrid Hillers, viša okolišna specijalistica u GEF-u.
„Istraživanje upućuje na područja gdje provođenje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) nije samo važno već je i vrlo zahtjevno te ujedno ukazuje na značajnu važnost ciljane redukcije siromaštva, što je od iznimnog značaja u nekim regijama kako bi se smanjila ranjivost stanovništva“, tvrdi Keywan Riahi, direktor energetskog programa Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava (IIASA).
Anamarija Beljan / Ekovjesnik