Stalne suše obuhvatit će četvrtinu Zemlje

Ukoliko se ne ostvare ciljevi Pariškog sporazuma...

Iako je situacija ozbiljna, glavni akteri su potpuno neozbiljni! Znanstvenici upozoravaju na stalne suše koje će do 2050. godine obuhvatiti 25 posto Zemlje ukoliko se ne ostvare ciljevi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Negativan utjecaj globalnog zatopljenja vidljiv je već u svim sastavnicama okoliša, a indirektan utjecaj na čovjeka daleko je od zanemarivog. Pomak ka boljemu nije ni na vidiku nastave li se prisutne promjene i znanstvena predviđanja uzimati zdravo za gotovo.

Ozbiljnost situacije

U istraživanju jedinice za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia (UK), o mogućim posljedicama uzrokovanim ne reagiranjem na klimatske promjene, znanstvenici upozoravaju da bi četvrtina Zemlje mogla biti zahvaćena stalnom sušom ako se planet nastavi zagrijavati za dva stupnja Celzijevih do 2050. godine.

„Istraživanje predviđa da će se aridifikacija (proces pretvaranja određenih predjela u pustinju prirodnim ili antropogenim utjecajima) pojaviti na 20 do 30 posto kopna kada prosječna globalna temperatura naraste za dva stupnja Celzijeva“, navodi Manoj Joshi, jedan od vodećih istraživača ovog istraživanja objavljenog u časopisu Nature.

Znanstvenici već godinama povezuju povećane intenzitete suša i sve veći broj sušnih područja s klimatskim promjenama izazvanima od strane čovjeka. „Jedini način da se ovakvi uvjeti izbjegnu je ograničavanje porasta srednje temperature planeta na jedan i pol stupanj Celzijev“, dodaje Joshi.

„Svijet je već topliji za jedan Celzijev stupanj“, ističe doktor Su-Jong Jeong, istraživač s Južnokineskog sveučilišta za znanost i tehnologiju (China's Southern University of Science and Technology). „No smanjenje emisija stakleničkih plinova u svrhu zadržavanja globalnog zatopljenja ispod jednog i pol ili dva stupnja Celzijeva moglo bi smanjiti vjerojatnost pojavljivanja značajnijih aridifikacija u mnogim dijelovima svijeta“, dodaje Jeong.

Područja koje bi obuhvatila suša uključuju Srednju Ameriku, Južnu Europu, Južnu Afriku, Južnu Australiju i Jugoistočnu Aziju – dom više od 20 posto svjetske populacije.

Iako je Pariški sporazum o klimatskim promjenama bio dugo kritiziran od strane ekologa i istraživača kao potpuno neadekvatan za suočavanje s klimatskom krizom koja već pogađa sve dijelove svijeta, glavni cilj sporazuma je održavanje povećanja prosječne globalne temperature na ispod dva stupnja Celzijeva do kraja 21. stoljeća. Dostizanje cilja sporazuma poduzimanjem određenih ranih mjera bitno bi ograničilo širenje suše, zaključak je provedenog istraživanja.

Loša šala ili ozbiljan problem?

Problem je, naravno, taj što su se Sjedinjene Američke Države – drugi najveći proizvođač emisija ugljikovog dioksida u svijetu -  pod vodstvom sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa povukle iz Pariškog sporazuma te krenule u potpuno suprotnom smjeru od onoga kojeg predlažu znanstvenici. Tijekom prve godine u predsjedničkom uredu, Donald Trump uklanja čak i najosnovniju ekološku zaštitu postavljenu za vrijeme predsjedništva Baracka Obame te ne namjerava na tome stati.

Trump je također prije koji tjedan dao doznanja da mu ne bi smetao malo topliji planet objavom na Twitteru u kojoj je napisao da bi Sjedinjenim Amričkim Državama „dobro došlo malo dobrog starog globalnog zatopljenja“ kako bi se suprotstavilo hladnom vremenu koje je tada zahvatilo istočne države.

„Molim vas, neka netko zauvijek sačuva ovu Trumpovu objavu na Twitteru kako bi buduće generacije znale zašto američka vlada nije poduzela nikakve mjere u rješavaju krize klimatskih promjena koja ih sada pogađa“, komentirao je David Sirota iz časopisa International Business Times.

B.K.

VEZANE VIJESTI

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Zagovornici fosilnih goriva lobiraju u Bonnu

Konferencija o klimatskim promjenama UN-a održava se u Bonnu u od 6.-18. studenog 2017. Predstavnici vlada, gradova, nevladinih organizacija i civilnog društva te poslovni ljudi i investitori iz cijelog svijeta okupili su se u Bonnu kako bi uskladili i ubrzali aktivnosti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u organizaciji Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER