U Hrvatskoj je u palijativnoj skrbi aktivno 272 volontera

Danas se obilježava Međunarodni dan volontera

U palijativnoj skrbi nedostaje svih resursa. I ljudskih i smještajnih. Kako s brojkama stojimo na nacionalnoj razini istražila je udruga La Verna.

Dana 5. prosinca obilježava se Međunarodni dan volontera. Ljudi koji nesebično daruju svoje vrijeme kako bi pomogli drugima, bolja su strana društva i život zajednice čine boljim. Potrebitih je puno, a volontera nikad dosta. Nedostaje ih i u palijativnoj skrbi. U Zagrebu ih okuplja udruga La Verna te njih 37 pruža podršku više od 200 palijativnih bolesnika i njihovih obitelji.

 

Kroz svoj višegodišnji rad u Zagrebu, ali i edukacije koje provodi na nacionalnoj razini ova se udruga dobro upoznala sa stanjem na terenu, no kako bi došla do konkretnih brojki provela je istraživanje koje otkriva s kojim se resursima raspolaže u palijativnoj skrbi na području svih županija u Hrvatskoj.  Rezultati istraživanja koje je provedeno u sklopu projekta „Zagovaranje za dostupniju i cjelovitiju palijativnu skrb“ predstavljeni su na okruglom stolu pod nazivom „Dobra palijativna skrb. Volonteri – melem i snaga“, koji je održan ususret obilježavanju Međunarodnog dana volontera.

Palijativnu skrb u Hrvatskoj treba između 26 000 i 46 000 bolesnika

Sukladno podacima Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u RH za razdoblje 2017. - 2020. palijativna skrb je potrebna za 50-89 % svih umirućih. To znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26 000 i 46 000 bolesnika. Procjenjuje se da 30 % ljudi umire u svojim kućama pa se može zaključiti da u tu brojku ulazi između 7 800 i 13 800 palijativnih bolesnika.

U Hrvatskoj djeluju ukupno 42 mobilna palijativna tima koji su na raspolaganju onima koji svoje posljednje dane žele provesti u svojim kućama. To znači da bi u prosjeku jedan tim trebao pokrivati između 185 i 328 bolesnika. Palijativni bolesnici skrb trebaju 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Ako se uzme u obzir da devet županija ima samo jedan tim i da tek četiri županije imaju osiguran rad timova u dvije smjene, a samo dvije županije i dežurstvo vikendom i praznicima, jasno je koliko su ovi resursi nedostatni.

Osim toga, u ovim timovima zaposleni su samo liječnici i medicinske sestre, a cjelovita palijativna skrb bi trebala uključivati i socijalne radnike, psihologe, fizioterapeute te duhovnike. Volonteri bi također trebali biti neizostavni članovi tima, ali u cijeloj Hrvatskoj aktivno je ukupno 272 volontera u palijativnoj skrbi koji su organizirani u 10 županija. Ako gledamo ukupan broj bolesnika koji trebaju palijativnu skrb brojke ukazuju da bi jedan volonter trebao biti podrška za 95 do 169 bolesnika ne računajući članove obitelji koji također trebaju pomoć.

Nedostatni smještajni kapaciteti za palijativne bolesnike u hrvatskim bolnicama

Palijativnim bolesnicima kojima nije moguće osigurati adekvatnu skrb kod kuće na raspolaganju bi trebali biti odgovarajući smještajni kapaciteti. U ovom trenutku u Hrvatskoj je na raspolaganju 477 kreveta u bolnicama i 62 kreveta u stacionarima.

Kreveti za palijativne bolesnike su najčešće razbacani po različitim odjelima u bolnicama, a tek u devet županija postoje palijativni odjeli i to ne u svim bolnicama na njihovom području. Nadalje, u samo 12 županija u bolnicama postoje palijativni timovi u čiji rad su uključeni zdravstveni djelatnici različitih struka i specijalnosti, a volonteri su u skrb za bolesnika uključeni u samo dvije županije, smještene u bolnicama i stacionarima te u hospiciju u Rijeci.

Posudionice ortopedskih pomagala – potreba veća od ponude

Posudionice ortopedskih pomagala postoje u gotovo svim županijama bilo da ih organiziraju Domovi zdravlja, udruge, Caritas, Crveni križ ili Domovi za starije, ali La Verna ima iskustvo sa svojom posudionicom u Zagrebu te tvrdi da su potrebe stalno veće od ponude.

Komentirajući u okviru okruglog stola rezultate ovog istraživanja, Blaženka Eror Matić, predsjednica udruge La Verna koja je okrugli stol i moderirala, izjavila je da je istraživanje pokazalo da u palijativnoj skrbi nedostaje svih resursa. I ljudskih i smještajnih.

„Pokazalo se, što smo i predvidjeli da je vrlo mali broj volontera uključenih u skrb za palijativne bolesnike, a upravo volonteri su i melem i snaga za bolesnike. O njihovom organiziranju i edukaciji netko mora voditi brigu, stoga financiranje organizatora volontera u palijativnoj skrbi treba biti izdašnije, sigurnije i kontinuirano.“, zaključila je Blaženka Eror Matić podsjetivši da u razvoj palijativne skrbi treba ulagati sustavno.

Na okruglom stolu sudjelovala je i Gordana Štirjan Marković, v.d. ravnateljice Specijalne bolnice za plućne bolesti koja je istaknula da palijativna medicina kao ravnopravna grana medicine uz preventivu i kurativu treba zauzeti i takvo mjesto u našem zdravstvenom sustavu.

„Treba se iz priča i dobrih namjera prebaciti na konkretne organizacijske zahvate i popratne zakonodavne mjere. Najbolji oblik pružanja palijativne skrbi je u domu bolesnika, no u slučajevima kada to nije moguće treba stacionarnu palijativnu skrb učiniti  dostupnom za sve one koji je trebaju, idealno u odjelima sa 12 – 15 kreveta na kojima radi educirano i motivirano medicinsko i nemedicinsko osoblje, u koje spadaju i volonteri što je vidljivo i na odjelima u našoj bolnici“,  naglasila je Gordana Štirjan Marković.

Izdašna pomoć Švicarske za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj

Stela Fišer Marković iz Ureda za švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu u Republici Hrvatskoj potvrdila je da će prepoznajući hrvatske potrebe Švicarska u razdoblju do kraja 2029. godine izdvojiti 5,5 milijuna švicarskih franaka za Program palijativne skrbi koji će poseban naglasak staviti na osiguravanje odgovarajuće skrbi u kući.

Dodala je i da će sredstva u suradnji s Ministarstvom zdravstva biti utrošena i za promicanje palijativne skrbi među medicinskim i nemedicinskim osobljem, poboljšanje koordinacije i integracije svih razina palijativne skrbi te poboljšanje kvalitete palijativne skrbi na nacionalnoj razini.

Status palijativne skrbi u Zagrebu

Pomoćnica pročelnika za zdravstvo Grada Zagreba, Mirela Šentija Knežević, prezentirala je sadržaje u palijativnoj skrbi koji se financiraju iz Proračuna Grada Zagreba kao što je „Dodatna palijativna skrb u kući bolesnika starije životne dobi“ kojim se financira produženo vrijeme boravka medicinskih sestara uz bolesnika, te Call-centar u sklopu Ustanove za zdravstvenu njegu u kući, kao i financiranje dodatnih stručnjaka u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti. Na kraju izlaganja na okruglom stolu rekla je da „Grad Zagreb želi bolju palijativnu skrb za svoje sugrađane i planira uložiti sredstva u dodatno povećanje kapaciteta kako smještajnih tako i broja mobilnih palijativnih timova koji će biti na raspolaganju bolesnicima i njihovim obiteljima te da će nastaviti poticati programe volontera u palijativnoj skrbi“.

Svi sudionici Okruglog  stola složili su se sa zaključkom da je u razvoj palijativne skrbi važno ulagati jer će nam, na kraju, svima biti potrebna.

 

VEZANE VIJESTI

U Napulju svečano otvoren Park Minopoli s povrtnjacima i voćnjacima

Brežuljkasto zeleno područje napuljske četvrti Vomero, koje se s oko tisuću autohtonih stabala prostire na površini od 14 000 m², uređeno je kao edukacijski park s urbanim povrtnjacima i voćnjacima te nakon više od dvadeset godina predano na korištenje građanima i udrugama.

Ususret Svjetskom danu palijativne skrbi

U Hrvatskoj je između 26 000 i 46 000 osoba kojima je potrebna palijativna skrb, a nije im dostupna. Uz podršku cijele zajednice, a posebice volontera i donatora, to se može promijeniti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER