Novo istraživanje otkriva ogroman potencijal agrosolarstva u Europi

Rezultati istraživanja Sveučilišta u Aarhusu pokazuju da u Europi postoji potencijal razvoja čak 51 TW agrosolarnih projekata

Danski istraživači analizirali su potencijal agrosolarnih sustava i njihov utjecaj na poljoprivredno zemljište uz tri različite konfiguracije agro-fotonaponskih sustava. Također su izračunali potencijal agrosolarstva za sve regije Europske unije te otkrili da su prihvatljiva područja prilično neravnomjerno raspoređena.

Istraživači s danskog Sveučilišta u Aarhusu (Aarhus Universitet – AU) istraživali su različite vrste agro-fotonaponskih konfiguracija i otkrili značajne razlike u potencijalima diljem Europe. Razmotrili su dvije različite karakteristike izvedivosti agrosolarnih sustava – potencijal fotonaponskih sustava i njihov utjecaj na poljoprivredno zemljište ispod njih, a usredotočili su se na tri različita načina postavljanja solarnih modula, odnosno optimalno nagnute i vertikalne bifacijalne te horizontalne solarne panele.

Istraživački tim razvio je model koji simulira sjene na solarnim pločama i na tlu, omogućujući točnu analizu smanjene proizvodnje i gubitka energije u uvjetima sjene za svaki simulirani sat, umjesto da samo pretpostavi opći faktor gubitka. Potvrdili su da se sustavom praćenja položaja Sunca proizvodi više električne energije, ali kada se u obzir uzmu dnevni obrasci proizvodnje različitih konfiguracija, pokazalo se da je u nekim europskim zemljama prednost ipak na strani vertikalnih bifacijalnih panela.

Njihov cilj bio je održati najmanje 80 % zemljišta prikladnim za poljoprivrednu proizvodnju, a kod usjeva koji zahtijevaju puno svjetlosti godišnja proizvodnja električne energije za nagnute i vertikalne bifacijalne module slična je i ograničena na 30 kWh/m2. To odgovara gustoći snage od oko 30 W/m2  koju su koristili za procjenu potencijala agrosolara u različitim europskim regijama.

„Potencijal agrosolarstva je ogroman jer bi električna energija koju proizvode agrosolarni sustavi mogla proizvesti 25 puta više od trenutačne potražnje za električnom energijom u Europi“, navode istraživači u studiji „Usporedna analiza fotonaponskih konfiguracija za agrosolarne sustave u Europi“, objavljenoj krajem prošlog tjedna u časopisu Progress in Photovoltaics.

Sveukupno, potencijalni kapacitet agrosolara u Europi iznosi 51 TW, što bi rezultiralo godišnjom proizvodnjom električne energije od 71 500 TWh, izračunali su istraživači. Njihova analiza također pokazuje da su površine prihvatljive za razvoj agrosolarnih projekata u Europi također prilično neravnomjerno raspoređene, pri čemu neke zemlje, primjerice Norveška, imaju samo jedan posto raspoložive površine.

Za većinu europskih zemalja udio prihvatljivog zemljišta kreće se između 12 i 29 %, a zemlje s najvećim udjelom raspoloživog zemljišta su Mađarska s 58,6 %, Danska s 53,9 % i Irska s čak 63,9 %.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Na novoj platformi Zapadnog kolodvora instalirat će se najveći bečki fotonaponski sustav

Suvremeniji, udobniji i ekološki prihvatljiviji bečki Zapadni kolodvor (Westbahnhof) dobit će nove perone prekrivene svijetlim i prozračnim krovom ukupne površine od oko 25 500 m², koji će se koristiti za proizvodnju zelene električne energije. Početak izgradnje planiran je za 2028. godinu, dovršetak krova očekuje se 2030., a nakon toga će se instalirati fotonaponski sustav.

Prijavite se na radionicu „Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj“

Radionica je namijenjena svim članovima Udruženja poljoprivrede i Udruženja vinarstva, kao i zainteresiranim članovima ostalih udruženja, a raspravljat će se o mogućnostima i idejama agrosolarstva u Hrvatskoj, zakonodavnim preprekama i mogućnostima te kako ih u budućnosti promijeniti.

Agrosolari mogu ublažiti i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER