Koje se europske banke najviše zalažu za ublažavanje klimatskih promjena?

Poslovne odluke banaka ipak su još uvijek vođene profitom, a ne brigom o okolišu i sudbini našeg planeta

S ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena vodeće europske banke poduzele su korake kako bi smanjile financiranje industrije fosilnih goriva i investicije preusmjerile u ulaganje u inovacije vezane za tehnologije s niskom razinom emisije ugljika. Tvrdi se tako u izvješću Banking on Climate Change koje posebno ističe nizozemsku ING Bank i francusku BNP Paribas banku kao banke s dobrim mogućnostima za ekološki osviještene građane i tvrtke.

U izvješću nevladinih organizacija pod nazivom „Bankarenje na klimatskim promjenama“ (Banking on Climate Change), u čijoj su izradi sudjelovale organizacije BankTrack i Rainforest Action Network, navodi se kako su mnoge europske banke svjesne rizika klimatskih promjena i ograničavaju plasman svojih sredstava na financiranje industrije fosilnih goriva.

Kao teška fosilna goriva u izvješću se navode ona koja najviše pridonose klimatskim promjenama, kao što su katranski pijesak, nafta iz Arktičkog oceana, zemni plin i ugljen.

„Većina od 14 europskih banaka čije smo poslovanje razmatrali smanjile su financiranje ekstrakcija ovih ekstremnih fosilnih goriva 2017. godine“, izjavio je za Euronews američki klimatski aktivist Greig Aitken iz organizacije BankTrack.

Tko su lideri?

U lipnju 2017. godine nizozemska ING Bank svoju je predanost zaustavljanju financiranja proizvodnje i transporta katranskog pijeska iskazala objavom kako neće financirati izgradnju glavnih kanadskih naftovodnih projekata, uključujući Keystone XL i Line 3.

„Poznato je kako je prerada naftnog pijeska energetski vrlo intenzivna i odgovorna za značajne emisije stakleničkih plinova. Zalažemo se za društveno odgovorno poslovanje koje nam priječi da financiramo projekte koji ugrožavaju živote lokalnih plemena, koji su kroz povijest koristili tu zemlju“, stajalo je tada u priopćenju banke.

Kasnije iste godine, ING Bank priopćila je i kako će ukinuti kreditiranje svih tvrtki koje u poslovanju koriste više od pet posto energije proizvedene iz ugljena.

U međuvremenu, vodstvo najveće francuske banke BNP Paribas priopćilo je u listopadu 2017. godine kako više neće surađivati s tvrtkama koje se prvenstveno bave ekstrakcijom škriljca i naftnog pijeska, pa ni financirati projekte usmjerene na transport nafte i plina.

„Naša banka dugogodišnji je partner energetskog sektora, no odlučni smo podržati prijelaz s fosilnih goriva na niskougljično gospodarstvo i održivi razvoj“, izjavio je glavni izvršni direktor BNP Paribas Jean-Laurent Bonnafé.

No, iako su ove dvije banke napravile značajne korake, Aitken tvrdi kako je većina europskih financijskih institucija ocijenjenih u izvješću napravila samo „marginalne poteze“ pri financiranju industrije fosilnih goriva, umjesto „oštrih rezova“ koji bi se trebali poduzeti u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.

„Jasno je da su europske banke poprilično svjesne izazova ozbiljnih klimatskih promjena s kojima se suočavamo, a postoje naznake namjera poduzimanja strožih poteza prema industriji fosilnih goriva“, dodaje Aitken. „No, poslovne odluke su ipak još uvijek vođene profitom, a ne brigom o okolišu i sudbini našeg planeta.“

Banke se okreću prema niskougljičnom gospodarstvu budućnosti / Foro: unepfi.org

Koje se banke najgore odnose prema okolišu?

Tri glavne europske banke - HSBC, Credit Suisse i Standard Chartered, čak su povećale svoje financiranje teških fosilnih goriva u 2017. godini; HSBC s čak 2,1 milijarde eura, Credit Suisse s 900 mil. eura, odnosno Standard Chartered s 520 mil. eura. Time su se svrstale među 10 najgorih klimatskih protivnika na svijetu , stoji u izvješću „Banking on Climate Change“.

Dok izvješće ipak potvrđuje postizanje općenitog napretka, Aitken ističe kako su europske banke 2017. godine istovremeno povećale financiranje proizvodnje ugljena i to na 1,6 mlrd. eura. Od svih ocijenjenih banaka, HSBC je industriji fosilnih goriva u razdoblju od 2015.-2017. osigurao najviše novca, a slijede Barclays i Deutsche Bank.

U izjavama za Euronews, niže rangirane banke inzistirale su na tome da su se zalagale za ublažavanje klimatskih promjena. Iz HSBC-a, koji Aitken opisuje kao „najvećeg krivca“ u Europi, poručuju kako su „predani postupnom prijelazu na niskougljično gospodarstvo“, a između ostalog, „za financiranje i ulaganje u projekte održivog razvoja obvezuju se do 2025. godine osigurati oko 80 milijuna eura“.

„Prijelaz na niskougljično gospodarstvo predstavlja izazov, a HSBC se pritom trudi biti vodeći globalni partner javnog i privatnog sektora“, dodaju iz HSBC-a.

Euronews.com

S druge strane, iz Credit Suisse-a priopćeno je kako su uveli ograničenje na financiranje rudnika ugljena i podržavaju tvrtke čiste i obnovljive energije. Tvrde, dapače, kako je povećanje financiranja korištenja teških fosilnih goriva odraz promjena u širem rudarskom sektoru, koji su prošle godine imali bolju poziciju za pristup tržištu kapitala nego tijekom gospodarskih izazova 2016. godine.

U Standard Charteredu također ističu uvedena ograničenja na nove projekte koji uključuju korištenje ugljena i uvođenje standarda za elektrane na ugljen. Međutim, Standard Chartered kritizira metodologiju izvješća, tvrdeći da ih se nipošto ne može povezati s financiranjem ekstrakcije katranskog pijeska ili arktičke nafte.

Kako dalje?

Aitken ističe kako bi banke trebale značajnije ograničiti financiranje korištenja ugljena i proizvodnje energije iz ugljena, odnosno u potpunosti povući sredstva iz tog sektora.

„Napredak bankarske politike prema financiranju ugljena također treba hitno pojačati i u drugim sektorima industrije fosilnih goriva, s kojom većina europskih banaka i dalje ostaje duboko povezana“, rekao je Aitken.

Izvješće je u cijelosti dostupno na ovoj poveznici. [R.I. / Ekovjesnik]

 

 

VEZANE VIJESTI

Ekološki dizajn: EU se zalaže za zelenija rješenja

Cilj Plana rada za ekološki dizajn Europskog parlamenta je da proizvodi, od mobilnih telefona do hladnjaka, traju dulje i rade bolje. Kao dio Paketa za kružno gospodarstvo EU-a, ekološki dizajn potrošačima pruža brojne prednosti i Europu istovremeno priprema za održiviju budućnost.

Francuska zabranjuje proizvodnju nafte i plina

Francuski parlament je u utorak izglasao zakon kojim će se u Francuskoj i njezinim prekomorskim teritorijima postupno zabraniti istraživanje i proizvodnja nafte i prirodnog plina do 2040. godine, kao što je to već najavljeno ranije ove godine. Riječ je o prvoj takvoj odluci neke zemlje u svijetu.

Svjetska banka od 2019. prestaje s financiranjem fosilnih goriva

Obilježavajući dvogodišnjicu usvajanja Pariškog klimatskog sporazuma, Svjetska banka je na ovogodišnjem One Planet Summitu u Parizu objavila novi plan o prestanku financiranja naftnih i plinskih projekata od 2019. godine.

Vrijeme je za borbu protiv sukoba interesa u kreiranju klimatske politike

Povodom započete konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu, Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu objavio je jučer izvješće koje ukazuje na postojanje tzv. „rotirajućih vrata“ između javnog sektora i industrije fosilnih goriva u Europi, sa široko rasprostranjenim potencijalom postojanja sukoba interesa i njegovim dominantnim položajem za vrijeme cjelokupnog trajanja klimatskih pregovora.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER