Pametnije i energetski učinkovitije zgrade u EU-u do 2050.

Smanjenje emisija u EU za 80-85 posto u odnosu na razine iz 1990. godine

Europski zastupnici danas su usvojili tekst u kojem se teži ka gotovo potpuno energetski učinkovitim zgradama. Prema ažuriranim pravilima, države članice trebale bi razviti svoje dugoročne nacionalne strategije podrške obnovi javnih i privatnih zgrada, s ciljem smanjenja emisija u EU za 80-85 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su usvojili prijedlog o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada. Izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energiju usvojeno je velikom većinom od 677 glasova, a prema ažuriranim pravilima, države članice trebale bi razviti svoje dugoročne nacionalne strategije podrške obnovi javnih i privatnih zgrada, s ciljem smanjenja emisija u EU za 80-85 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.

Ovi dugoročni ciljevi za obnovu postojećih zgrada omogućit će investicijsku sigurnost i nove financijske alate za građane i poduzeća. Nacionalne strategije osigurat će planove ka dekarbonizaciji nacionalnog stambenog fonda do 2050., sa specifičnim ključnim etapama za 2030. i 2040.

Infrastruktura za elektromobilnost

Prema novoj direktivi, u novim zgradama i onima koje očekuje značajno renoviranje uvest će se infrastruktura za elektromobilnost koja uključuje barem jednu stanicu za  punjenje električnih vozila u zgradi s više od deset parkirnih mjesta.

Pametni alati za povećanje energetske učinkovitosti

Usvojenim tekstom uvodi se pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije - alat koji mjeri koliko su nove zgrade fleksibilne prilagoditi se potrebama stanara, kako bi se smanjila potrošnja energije.

Nove i postojeće zgrade u kojima se zamjenjuju toplinski generatori moraju imati automatizirane uređaje za regulaciju razine temperature, a pooštrena su i pravila o inspekciji sustava grijanja i klimatizacije.

Direktivu još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljenja u Službenom listu EU-a, a na snagu stupa 20 dana nakon objave. Države članice morat će nova pravila prenijeti iz Direktive u nacionalno zakonodavstvo u roku 20 mjeseci.

Ažurirana direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada prvi je od osam zakonskih prijedloga paketa Čista energija za sve Europljane / Clean Energy for All Europeans koji je  pokrenut u studenom 2016., usvojena je u EP-u u prvom čitanju.

 

Zgrade  troše većinu energije u Europi, a apsorbiraju 40 % finalne energije.

Otprilike 1 % zgrada svake godine je novoizgrađeno, a tri od četiri europske zgrade nisu dovoljno energetski učinkovite.

Građevinarstvo generira oko 9 % europskog BDP-a te omogućava oko 18 milijuna radnih mjesta.

 

„Hrvatski građani imali bi direktne koristi od usvajanja Direktive o energetskim svojstvima zgrada jer bi osim značajno smanjene emisije štetnih stakleničkih plinova iz postojećeg fonda stambenih zgrada, profitirali i od manjih troškova mjesečnih režija zbog znatno manje potrošnje energije,” izjavila je hrvatska parlamentarka Dubravka Šuica iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati).

Zastupnik Tonino Picula iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata izjavio je kako je „EU predana razvoju održivog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava do 2050. godine.  Postojeći fond zgrada odgovoran je za oko 36 % svih emisija CO2 u EU, zbog čega je ključno da u energetskom smislu bude visokoučinkovit, te postignuta gotovo nulta potrošnja energije do 2050. Podupirem da zemlje članice u obnovi zgrada uklone azbest i druge štetne tvari zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta!“

„Udio potrošnje energije za grijanje i udio emisije ugljičnog dioksida je oko 40% ukupne potrošnje odnosno emisije. Zbog toga je jako važno povećati energetsku učinkovitost kuća i zgrada. Ambicioznu politiku koju je EU postavila treba maksimalno iskoristiti jer će se tako postići jeftinije grijanje i značajno doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova. Treba se također maksimalno angažirati na korištenju europskih fondova za energetsku učinkovitost, jer time se šalje jasna poruka investitorima," izjavio je Jozo Radoš iz Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu.

Europski parlament / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Inovativni pilot projekt opsežne transformacije montažnog vrtića

Grad Koprivnica provodi pilot projekt čiji je cilj isporučiti replikabilno rješenje za vanjsku, unutarnju, energetski učinkovitu i funkcionalnu transformaciju zgrade te će u 2019. godini implementirati osmišljeno rješenje na montažnoj zgradi vrtića u Koprivnici.

Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada!

Bolje i učinkovitije gospodarenje otpadom nije samo na korist zaštiti okoliša, klime i zdravlja ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Energetskim uštedama do konkurentnijeg turizma

U sklopu zagrebačkog sajma investicija Rexpo 2017, danas je u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održana panel diskusija o mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije u turizmu. U diskusiji, u kojoj su sudjelovali predstavnici resornih ministarstava, Fonda, ali i investitora, predstavljene su sve mogućnosti financiranja projekata te iskustva na realiziranim projektima koja pokazuju značajne mogućnosti energetskih ušteda.

Obnovljene zgrade - više štede, više vrijede!

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom graditeljstva RH provodi kampanju podizanja svjesnosti građana o važnosti primjene mjera energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama i u zgradarstvu općenito. Promotivna kampanja „Obnovljene zgrade - više štede, više vrijede“, sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER