Arboricole: sinergija suvremene arhitekture i visoke kvalitete življenja

Ljudska povezanost s prirodom

Uz korištenje prirodnih materijala, vegetacije i obnovljivih izvora energije u suvremenom urbanom okruženju, Arboricole je izvrstan primjer biofilnog dizajna. Suvremena arhitektura slavi prirodu i uz nju se usko povezuje, i to ne samo zbog ostvarivanja povlastica zelene gradnje, već i zbog potrebe smanjenja stresa, povećanja funkcionalnosti i poticanja kreativnosti.

Autor ovog genijalnog projekta je poznati belgijski ekološki arhitekt Vincent Callebaut, a nastao je u suradnji s investitorom Bouygues Immobilier i francuskim Nacionalnim institutom za poljoprivredna istraživanja (INRA) u sklopu međunarodnog natječaja koji je organizirao Christophe Béchu, gradonačelnik francuskog Angersa.

Projekt je izazvao oduševljenje u lokalnim medijima te je izabran javnim glasovanjem između pet finalista natječaja „Imagine Angers“ za izgradnju suvremenog simbola Angersa u samom središtu grada na lokaciji Gambetta. Poput broda uz obalu rijeke Maine, Arboricole će se sa svojih deset katova uzdizati do visine od 35 metara koliko je dopušteno važećim urbanističkim planovima.

Naseljeno stablo

Naziv Arboricole nastao je spajanjem dvije latinske riječi – arbor ili stablo i colo ili kultivirati, živjeti. Kako je projekt razvijan u suradnji s francuskim Nacionalnim institutom za poljoprivredna istraživanja, njime se, temeljem analize međusobnog utjecaja okoliša i stabala, pažljivo brinulo o unapređenju uzgoja i njege stabala i ostalog bilja u urbanom okruženju.

Za arhitekta Vincenta Callebauta, Arboricole nije samo statična zgrada, već živa građevina – „naseljeno stablo“, čiji su balkoni namijenjeni uzgoju biljaka. „Arboricole smatramo zrelim ekosustavom i želimo da ovo naseljeno stablo bude klimatski junak koji proizvodi vlastitu energiju – bilo da je riječ o zagrijavanju, hlađenju ili uzgoju biljaka, te reciklira svoj organski otpad“, objašnjava Vincent Callebaut. „Zaobljene površine zgrade oblikovane su praćenjem uobičajenih smjerova vjetrova u Angersu, kako bi se izbjegli udari vjetra i povećala udobnost na ozelenjenim pročeljima“.

Ova čudesno lijepa zgrada će na površini od 9.400 m² imati vlastitu koncertnu dvoranu, kulturni centar za razvoj umjetničkih projekata, barove i pivnice, uredske prostore i krovni restoran, a u njoj su još predviđeni hotelski smještaj i 48 stanova.

„Arboricole će biti sjajan primjer sinergije suvremene arhitekture i visoke kvalitete življenja – prostor koji povezuje i razvija se s preobrazbom životnih i radnih stilova“, kaže Callebaut.

Pravi otok svježine!

Urbane zelene površine pomažu u borbi protiv efekta toplinskih otoka, a vegetacija zgrade ovlažuje i hladi zrak kroz evapotranspiraciju biljaka. Glavni koncept je izgradnja zgrade „spužve“ prekrivene biljakama s područja Loire (Pays de la Loire), kojima se putem prikupljanja kišnice omogućuje ograničavanje ugljičnog otiska, ali i optimizacija kvalitete života stanovnika.

Dvadesetak tisuća stabala, grmova i ostalog pomno odabranog bilja na pročeljima zgrade prikupljat će sitne čestice, CO2 i dušikov oksid. Ovaj pionirski niskougljični projekt vraća prirodu u samo središte grada i integrira pravila bioklimatizma i obnovljive izvore energije. Ponajprije, sam bioklimatski dizajn zgrade pratit će kretanje Sunca i glavnih vjetrova čime će uz izvrsnu vanjsku izolaciju dodatno pospješiti toplinsku izolaciju zgrade.

Arboricole će u najvećoj mjeri koristiti obnovljive izvore energije (geotermalnu i solarnu) koji će u potpunosti osiguravati potrebe hlađenja, 60 % potreba za zagrijavanje prostora i vode te oko 20-40 % potrošnje električne energije. Sveukupno, obnovljivi izvori energije osigurat će 36 % potrebne energije za cjelokupno napajanje zgrade za koju je odabrano rješenje geotermalne toplinske pumpe povezane s hibridnim fotonaponskim sustavom na krovu. Dodatno će se koristiti i biomasa recikliranjem biljnog otpada izravno s balkona zgrade i drugih zelenih površina u susjedstvu.

Kišne zavjese i filtriranje ribnjaka

Početni koncept projekta bio je stvoriti unutrašnju i vanjsku dinamiku građevine projektiranjem visećih vrtova različitih boja i mirisa prema odgovarajućim godišnjim dobima. Pritom su kao inspiracija korišteni japanski vrtovi i Feng Shui pravila, a jedan od glavnih ciljeva bilo je korištenje kišnice u što većoj mjeri.

Kako bi se napravile kišne zavjese, svi balkoni bit će povezani mrežom kablova i cijevi kojima će se tijekom kišnih razdoblja voda s krovnog vrta spuštati na prvi kat. Umjesto da se usmjeri u kanalizaciju, kišnica će se sakupljati u ribnjaku smještenom u dvorištu građevine, koji će biti dom koloniji riba koje će hraniti biljke svojim prirodnim gnojivima. Ovaj aquaponic sustav omogućit će izbjegavanje kemijskih gnojiva, ribama će osigurati čistu vodu, koja će se filtrirati prolaskom kroz biljke, a sve otpadne tvari od riba koristit će se za preradu u hranu za biljke. U konačnici, zahvaljujući pumpi, ribnjak će služiti i kao prirodni rezervoar za automatsko navodnjavanje biljaka u slučaju nestašice vode.

Korištenje biootpada i kružno gospodarstvo s nultim otpadom

Osim što će se korištenjem lokalnih biljaka i lokalne geologije istovremeno djelovati na smanjenje ugljičnog otiska, pri izgradnji zgrade primijenit će se „Cradle to Cradle“ (C2C) sustav poslovanja i osnovni principi cirkularne ekonomije koju potiče Europska unija kao jednu od mogućnosti za smanjenje CO2 i problema uzrokovanih klimatskim promjenama.

Primjenom najnovijih tehnoloških inovacija i izborom materijala inzistira se na očuvanju okoliša, uz istovremeno eliminiranje toksičnosti i opasnosti za zdravlje ljudi. Stoga će se budući korisnici i stanari zgrade pri uređenju interijera – podova, zidova, namještaja i dr., poticati na odabir materijala dobivenih recikliranjem biootpada.

Više o projektu na vincent.callebaut.org.

 

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2019. dosegnule najnižu razinu u zadnjih 30 godina

Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.

Ove biofilne kuće proizvode više energije nego što je troše

Nije tajna da je građevinski sektor resursno vrlo intenzivna industrija, no kalifornijska neprofitna organizacija Green New World vjeruje kako budućnost izgradnje može i treba biti zelenija i zdravija, a k tome može i sama proizvoditi energiju.

Rotterdam je dobio najveći zeleni krov u Nizozemskoj

Od svibnja 2020. Rotterdam je službeno postao dom najvećeg, ali i najdužeg zelenog krova u Nizozemskoj. Drugi najveći grad ove ekološki vrlo osvještene zemlje dosad je realizirao cijeli niz ambicioznih projekata zaštite okoliša kako bi već do 2025. godine pokušao postati klimatski otporan grad.

Kako će Toranj Montparnasse izgledati nakon 300 milijuna eura vrijedne obnove?

Novi će toranj trošiti deset puta manje energije, a čak 70 posto ventilacije će prirodno osiguravati vjetar. Toranj će dijelom postati energetski autonoman, zahvaljujući „dvostrukoj koži“ fasade koja će prikupljati kišnicu s krova i sa stakala tornja. Radi ušteda se pri obnovi planira ponovno upotrijebiti i 40.000 m2 starih stakala.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER