UBQ tehnologija zbog koje bismo mogli zatvoriti sva odlagališta

Održiva budućnost je moguća, ključna je učinkovitost resursa!

Upoznajte izraelsku tvrtku zbog koje bismo odlagališta otpada mogli prepustiti zaboravu. Tvrtka UBQ preradom otpada proizvodi „čudesnu plastiku“ koja se koristi kao materijal za izradu građevinskog materijala, namještaja i predmeta za kućanstvo!

Tvrtka UBQ sa sjedištem u Tel Avivu od miješanog komunalnog otpada proizvodi novi reciklabilni materijal koji se nakon uporabe može koristiti još pet puta. Riječ je o preradi otpada koji preostaje nakon izdvajanja vrijednih reciklabilnih materijala kao što su staklo i metal, odnosno miješanom otpadu koji završava na odlagalištima.

„Takav otpad uključuje sve ostatke hrane, kore banana, pileće kosti, prljavu plastiku, karton, papir i drugo. Sav taj otpad koristimo za daljnju preradu“, tvrdi Jack „Tato“ Bigio, izvršni direktor tvrtke UBQ.

„Navedeni otpad sušimo i usitnjavamo u prah sive boje koji ulazi u reakcijsku komoru, gdje se razgrađuje i rekonstituira kao plastika poput kompozitnog materijala. Od tog novog materijala uspjeli smo proizvesti lonce za cvijeće, spremnike za otpad, grede i stolice“, dodaje Bigio.

U UBQ-u tvrde kako njihov inovativni tehnološki proces ne proizvodi ugljični dioksid ili otrovne nusproizvode, troši malo energije, a uopće ne koristi vodu. Zbog toga su uvjereni kako će njihov tehnološki proces revolucionirati gospodarenje otpadom širom svijeta i pomoći pri zatvaranju odlagališta. Nakon pet godina razvoja, tvrtka se nada uspješnoj primjeni svog patenta u uvjerenju kako pretvaranje otpada u tržišne proizvode može biti vrlo profitabilno.

Odlagalište kao rudnik budućnosti

„Otpad koji onečišćuje okoliš možemo preraditi u materijal koji nije štetan, bilo da je riječ o građevinskim proizvodima ili proizvodima koji se prodaju u trgovinama“, rekao je Christopher Sveen, glavni direktor tvrtke UBQ, za kojeg odlagališta otpada predstavljaju rudnik budućnosti.

UBQ trenutno posluje u svom malom pogonu i istraživačkom centru u kibucu Tze'elim, na rubu pustinje Negev u južnom Izraelu, gdje razvija svoju proizvodnju.

„Koristimo otpad koji se više ne može upotrijebiti ili razgraditi, a k tome još šteti okolišu i pretvaramo ga u predmete koje koristimo u svakodnevnom životu“, rekao je Albert Douer, član uprave i jedan od investitora. „Naš materijal se može koristiti kao zamjena ili dodatak za konvencionalnu plastiku koja se proizvodi u petrokemijskoj industriji i drvni materijal čime utječemo na smanjenje potrošnje nafte i krčenja šuma.“

Tehnologiju razvijaju vodeći svjetski znanstvenici

UBQ je za razvoj ove tehnologije od privatnih investitora prikupio 30 milijuna dolara, a među investitorima je i Douer, inače izvršni direktor međunarodne kompanije Ajover Darnel Group.

Kao savjetnici na projektu sudjeluju vodeći znanstvenici svijeta, uključujući kemičara i dobitnika Nobelove nagrade Rogera Kornberga, biokemičara s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu Odeda Shoseyova i Connie Hedegaard, bivše europske povjerenice za klimatske akcije od 2010.-2014. godine.

Mala tvornica u Tze'elimu može obraditi jednu tonu komunalnog otpada na sat, što je relativno mala količina koja ne bi zadovoljila ni potrebe grada srednje veličine. No, u UBQ-u tvrde da uskoro planiraju proširenje poslovanja.

Prema Programu zaštite okoliša Ujedinjenih naroda, pet posto globalnih emisija stakleničkih plinova proizvodi se raspadanjem organskog materijala na odlagalištima otpada, od čega polovicu čini metan - po efektu koji ima na stvaranje efekta staklenika daleko „moćniji“ od ugljičnog dioksida, a u razdoblju od 100 godina ima 25 puta jači utjecaj.

Svaka tona proizvedenog materijala, tvrde u UBQ-u, sprječava stvaranje tri do 30 tona CO₂ sa odlagališta, a može se oblikovati u cigle, grede, lonce za cvijeće, limenke i građevinski materijal. Također, za razliku od većine plastike, ovaj se materijal ne smanjuje recikliranjem.

Biorazgradivi termoplastični kompozit koji je načinjen od uglavnom nerazvrstanog komunalnog otpada. Foto: AP / Ariel Schalit

Tehnologija budućnosti ili „previše dobra da bi bila istinita“?

„Čudesna plastika“ je već naišla na prve kritike, a posebice se postavlja pitanje komercijalne održivosti njene proizvodnje. Među skepticima je i Duane Priddy, izvršni direktor Plastic Expert Group i bivši glavni znanstvenik tvrtke Dow Chemical za kojeg je ova tehnologija „previše dobra da bi bila istinita“.

„Alkemičari su stoljećima bezuspješno pokušavali pretvoriti olovo u zlato“, izjavio je Priddy za Associated Press. „Isto tako, posljednjih nekoliko desetljeća otpad se pokušava pretvoriti u plastiku.“

Čak i ako se UBQ tehnologija u konačnici pokaže uspješnom, tvrtka će se suočiti s pitanjem dugoročne održivosti proizvodnje. Izgradnja dodatnih postrojenja može biti skupa i dugotrajna, a UBQ treba pronaći tržište za svoje proizvode. U UBQ-u su priopćili da trenutno pregovaraju s potencijalnim velikim kupcima, no zasad ih ne otkrivaju, kao što ni ne objavljuju informacije o eventualno sklopljenim poslovnim ugovorima.

Smanjenje otpada je jedan od najvažnijih prioriteta

Programom zaštite okoliša Ujedinjenih naroda gospodarenje otpadom je označeno kao središnje pitanje u borbi protiv onečišćenja okoliša širom svijeta. Odlagališta onečišćuju zrak, vode i tla te zauzimaju dragocjene površine. U svom izvještaju iz prosinca 2017. ova je međunarodna organizacija od 50 mjera protiv onečišćenja okoliša čak pet posvetila borbi za smanjenje i preradu otpada.

Svake godine se diljem svijeta prikupi oko 11,2 milijardi tona krutog otpada, pa se kao jedno od najvažnijih rješenja navodi upravo smanjenje otpada. Tamo gdje se otpad ne može izbjeći, oporaba materijala i dobivanje energije iz otpada, kao i obnavljanje i recikliranje otpada u korisne proizvode trebaju biti druga opcija.

Neograničene količine sirovine na odlagalištima

Izrael zaostaje za drugim razvijenim zemljama u zbrinjavanju otpada. Zemlja od otprilike 8 milijuna ljudi generirala je 2016. godine prema izraelskom ministarstvu zaštite okoliša čak 5,3 milijuna tona otpada, a više od 80 % tog otpada završilo je na sve većem broju odlagališta. Trećinu otpada na izraelskim odlagalištima čini odbačena hrana koja se razgrađuje i proizvodi stakleničke plinove poput metana i ugljičnog dioksida.

Za tvrtku UBQ to su pak gotovo neograničene količine sirovine.

„Činjenica je da većina otpada odlazi na odlagališta ili završava u okolišu jer jednostavno ne postoje ekonomski održive tehnologije“, kaže Christopher Sveen, a mi se nadamo da će se UBQ tehnologija ipak pokazati uspješnom.

R.I. / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

I u Škotskoj zabranjeni plastični štapići za uši!

Škotska je prva u Ujedinjenom Kraljevstvu službeno zabranila proizvodnju i prodaju plastičnih štapića za uši. Zaštitnici okoliša su oduševljeni ovom zabranom kojom će se utjecati na smanjenje količina ove opasne vrste otpada te zaštititi životinjski svijet i morski ekosustavi.

Dajte drugu šansu svom EE otpadu i zaštitite okoliš

BIOX 4.0 spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postali su veći i pametniji. Svojim elegantnim dizajnom obavljaju svoje funkcije prikupljanja otpada, poboljšavajući izgled i učinkovitost područja u kojima se nalaze, a idealni su za postavljanje u gradskim središtima i na lokacijama visoke vrijednosti. Ovi pametni spremnici s daljinskim upravljanjem i praćenjem razine popunjenosti sada su prilagođeni za prikupljanje EE otpada.

Inovativni spremnik Easy Trolley

Inovativni spremnik renomiranog talijanskog proizvođača Mattiussi Ecologia namijenjen je za prikupljanje i sortiranje kućnog otpada. Svojim suvremenim i lijepim dizajnom lako se uklapa u svako kućanstvo ili uredski prostor, a korisnicima omogućuje optimizaciju prostora, jednostavno rukovanje i zbrinjavanje prikupljenog otpada ponajviše zahvaljujući patentiranom mehanizmu ručke i kotača te prilagođenosti za mehaničko pražnjenje.

Supetar ne želi primati smeće cijelog otoka Brača

Gradonačelnica Grada Supetra Ivana Marković oštro se usprotivila Odluci Ministarstva okoliša o zatvaranju deponija „Košer” i prihvaćanju otpada svih jedinica lokalne samouprave na otoku Braču na supetarski gradski deponij „Kupinovica”.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER