Pridružite se kampanji „Uklonimo prepreke za ekološku budućnost“

Kampanja progovara o svim preprekama koje umjesto na rast utječu na pad ekološke proizvodnje u Hrvatskoj

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u partnerstvu s Hrvatskim savezom udruge ekoloških proizvođača provodi projekt „Budućnost je ekološka“ gdje je jedan od ciljeva doprinijeti razumijevanju specifičnih problema s kojima se susreću ekološki proizvođači i ukazati na potrebu njihovog cjelovitog rješavanja.

Iako je cilj Europske Unije ekološka budućnost i povećanje površine pod ekološkim uzgojem na 25 % do 2030. godine, čini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru. Na konzultacijama s dionicima u vezi sa Strateškim planom ZPP-a, održanima u petak 27. svibnja, najavljeno je dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji. Također, najavljeno je i izjednačavanje potpora u prijelaznom razdoblju iako je do sada bila praksa da se proizvođače većim potporama stimulirao u periodu kada se tek trebaju snaći u novonastalim uvjetima, ističu u Udruzi Biovrt.

Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike u mehaničkom suzbijanju korova unutar redova višegodišnjih nasada jer je „mehaničko“ protumačeno kao „mehanizirano“. Od poljoprivrednika se traži da koriste isključivo mehanizaciju iako je to u mnogim slučajevima u praksi neprovedivo, a cilj mjere je trebao biti smanjivanje korištenja pesticida. Niz mjera rascjepkati će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju niti da se uključe u ekološku proizvodnju niti da održavaju ekološki važna staništa.

Velikim proizvođačima ponovo se otvara prilika za povećanje poticaja

To će se omogućiti, primjerice, kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati četiri različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70 % površina. Iako priroda ne poznaje vlasničke odnose i cilj mjere je sadnja mješovitih nasada kako bi se osigurala stabilnost agroekosustava, ovdje se financira upravo suprotno, smatraju u Udruzi Biovrt. Moguće je primjerice dobivati potporu za raznolikost za 70 ha monokulture, ako gospodarstvo još ima 10 ha monokulture jedne kulture, 10 ha monokulture druge i 5 ha monokulture treće i uopće se ne pridržava niti plodoreda niti dobre poljoprivredne prakse.

Manja gospodarstva također mogu ostvariti tu potporu ako uzgajaju dvije (mono)kulture na površini do 10 ha ili tri kulture na površini do 30 ha. Za tu je mjeru planirano utrošiti 40.284.338 eura godišnje, dok se za održavanje ekološkog uzgoja godišnje planira utrošiti 34.508.716,80 eura (manje od te jedne mjere koja ne ide u korist ekološkog bioraznolikog uzgoja)! Istovremeno, u dosadašnjoj praksi ekološki proizvođači bili su sankcionirani za sadnju mješovitih nasada i stvarno povećanje raznolikosti poljoprivrednih površina jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje ako su primjerice među redovima kukuruza uzgajali grah i tikve, ističu u Udruzi Biovrt.

Pad proizvodnje u sektoru ekološkog povrćarstva

Prijedlog Akcijskog plana razvoja ekološke proizvodnje iznio je statistike gdje je vidljiv značajan rast ekološke proizvodnje do 2019. godine, no u 2020. se bilježi stagnacija uzrokovana krizom. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad platežne moći kupaca čini ekološku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na nešto veće cijene ekoloških proizvoda. Zabrinjavajući podaci o padu proizvodnje između 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekološkog povrćarstva kojeg je u 2020. proizvedeno 9 t (13 %) manje te mahunarki za suho zrno kojih je proizvedeno 157 t (43 %) manje.

Kako ističu u Udruzi Biovrt, u Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekološka pčelara i 12 ekoloških akvakultura. Usprkos tim činjenicama niti jednim strateškim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predviđene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada. No u sektoru ekološke proizvodnje žitarica koja bilježi rast, planirano je smanjenje  potpora s dosadašnjih 289,82 euro/ha na 235 euro/ha, očito kako bi se taj rast ipak ograničio.

Preliminarni rezultati istraživanja koje među svojim članovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Biovrt govore o teškim uvjetima rada ekoloških proizvođača. Većina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekološke proizvodnje i potrebi da kućanstvo ima dodatne prihode da bi preživjelo. Na tržištu su ekološki proizvođači gotovo izjednačeni sa konvencionalnim i nemaju prednost čak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekološki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvođači bez eko certifikata.

Brojni problemi ekoloških proizvođača

Sve je značajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije žetve, berbe, skladištenja proizvoda. Osim što nedostaje radne snage, nedostaje i specifične mehanizacije u ekološkoj proizvodnji. Svaki proizvođač prepušten je sam sebi u snalaženju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istraživanja rijetko kad dolaze do njih. U ekološkom pčelarstvu potpore su zanemarive, a ekološka sredstva imaju manju učinkovitost u kontroli varoe zbog čega su mnogi pčelari odustali od ekološke proizvodnje.

Kako bi upozorile na sve navedene probleme, udruge su zatražile sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, no kako ističu, odgovora još nema. Također, zamjeraju im što se pozivi na konzultacije u vezi sa Strateškim planom ZPP-a šalju samo dva dana ranije uz jedva desetak dana roka za komentare. To zainteresiranim dionicima, posebno u jeku sezone poljoprivrednih radova, ipak ne ostavlja dovoljno mogućnosti za sudjelovanje, ističu udruge.

Zainteresirani dionici mogu slati svoje komentare putem sljedeće poveznice.

Udruge su pokrenule i javnu kampanju „Uklonimo prepreke za ekološku budućnost” na društvenim mrežama kako bismo svi javno progovorili o preprekama za ekološku proizvodnju te pozivaju sve sadašnje, bivše i buduće ekološke poljoprivrednike da se pridruže kampanji. Također, na društvenim mrežama udruga ili pak putem online upitnika pozivaju se da jave svoja iskustva i probleme oko eko proizvodnje.

Udruge smatraju kako je ekološka poljoprivreda poljoprivreda budućnosti, ali da bi ona u Hrvatskoj stvarno mogla zaživjeti potrebno je hitno ukloniti nepotrebne prepreke koje koče ekološke poljoprivrednike.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Travnate površine Arheološkog parka Pompeji odnedavno održava stado ovaca

Arheološki park Pompeji svoju budućnost vidi u razvoju ekološke poljoprivrede, a u tome je svoju važnu ulogu dobilo i stado od 150 ovaca. Zadaća ovih prirodnih „kosilica“ je održavanje zelenih površina u golemom dijelu Parka u kojem se još ne provode arheološka iskopavanja.

Udruge upozoravaju: Smanjuje se ekološka proizvodnja voća, povrća i meda!

Usprkos povećanju broja hektara u ekološkoj proizvodnji Hrvatska bilježi pad proizvodnje ekoloških proizvoda u glavnim namirnicama kao što su povrće, voće, med i proizvodi stočarstva. Pokazuju to statistike prikazane u radnoj verziji Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. predstavljenog na sastanku Savjeta za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatski ekološki proizvođači zahtijevaju sastanak zbog spornog Zakona o sjemenu

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga Biovrt - u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske - Život uputili su Ministarstvu poljoprivrede RH poziv za sastanak kako bi direktno i detaljno raspravili sve sporne dijelove predloženog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Otvoreno pismo Domagoja Hajdukovića premijeru i ministrici poljoprivrede

Zakon je već izazvao brojne kritike, a nakon reakcije Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Udruge Biovrt - U skladu s prirodom i Udruge OPG-a Hrvatske – Život te zatražene detaljne rasprave svih spornih dijelova predloženog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, o njemu se oglasio i saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER