Hrvatski ekološki proizvođači zahtijevaju sastanak zbog spornog Zakona o sjemenu

Nije sve sjeme koje se proizvodi na gospodarstvima „tavanuša“

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga Biovrt - u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske - Život uputili su Ministarstvu poljoprivrede RH poziv za sastanak kako bi direktno i detaljno raspravili sve sporne dijelove predloženog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Ministarstvo poljoprivrede je u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koje je završeno 10. prosinca 2020. godine. Ovakav prijedlog Zakona donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodnje te, usprkos obećanim izuzećima, i dalje na mala vrata uvodi kontrolu svog sjemena koje proizvođači uzgajaju za svoje potrebe što nije u skladu s europskim zakonima i predstavlja strože propise nego u drugim državama koje imaju daleko razvijeniju sjemenarsku proizvodnju.

 

Kao reakciju na komentare iznesene prilikom javnog savjetovanja o novom prijedlogu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Biovrt - u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske - Život, uputili su dopis Ministarstvu poljoprivrede kojim traže sastanak kako bi detaljno i direktno raspravili sve njegove sporne dijelove.

Novi Zakon o sjemenu donosi se u vrijeme kada na EU razini traje izmjena europskih zakona u ovom području pa ako se ovakav Nacrt prijedloga pošalje u saborsku proceduru te eventualno usvoji, ubrzo će ga trebati potpuno izmijeniti kako bi se uskladio s novim europskim propisima. Kako se ističe u današnjem priopćenju Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, prijedlog ovog zakona predviđa uvođenje obavezne dorade kod ovlaštenog dorađivača i korištenje registriranih sorata za sjeme koje poljoprivrednici proizvode na svojim gospodarstvima za vlastite potrebe. To bi proizvođačima donijelo nova opterećenja jer dorada kod ovlaštenog dorađivača nosi nove financijske izdatke i logističke probleme.

Ministarstvo je uputilo pojašnjenje da se spomenute odredbe donose isključivo radi korištenja tzv. „tavanuše“ i zaštite od biljnih bolesti te da će dodatnim pravilnikom definirati izuzeća za male količine i pojedine kulture. Međutim, udruge smatraju da je tema farmerskog sjemena daleko kompleksnija te da se svo sjeme koje proizvođači uzgajaju na vlastitom gospodarstvu jednostavno ne može nazvati „tavanušom“ i ograničiti na korištenje registriranih sorta niti obaveznu doradu kod ovlaštenog dorađivača. Pojam „tavanuša“ odnosi se na korištenje sjemena žitarica proizvedenog na gospodarstvu od sorata zaštićenih oplemenjivačkim pravima. Osim nedorađenog sjemena zaštićenih sorti, niz proizvođača uzgaja sorte na koje nitko ne polaže prava, dorađuje ih na gospodarstvu i brine o zdravstvenom stanju i kvaliteti usjeva u skladu s odredbama postojećih zakona i propisa. Postojeći propisi već definiraju kulture za koje je obavezno tretiranje sjemena fungicidom, kao i posebne mjere za iskorjenjivanje smrdljive snijeti žitarica. Ovim člankom se na mala vrata uvodi kontrola sjemena koje proizvođači siju za vlastite potrebe što nije u skladu s europskim zakonima. Europske direktive odnose se isključivo na tržište i komercijalnu upotrebu sjemena i sorti poljoprivrednog bilja.

Niz drugih zemalja koje imaju daleko razvijeniju proizvodnju sjemena poput Francuske, Danske i Austrije, nemaju tako stroge zakonske mjere kakve su predložene novim nacrtom Zakona o sjemenu. Njihovi zakoni dozvoljavaju uzgoj vlastitog sjemena (bez obveze dorade kod ovlaštenog dorađivača) kao i slobodnu razmjenu među proizvođačima (uz naknadu ili bez nje) ako proizvođači nisu registrirani kao dobavljači i sorte koje razmjenjuju nisu registrirane na sortnim listama.

Austrija je također jedna od država koja koristi mogućnost registracije sorata povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene upravo kako bi zaštitila svoju genetsku raznolikost. Za njihovu registraciju proizvođač treba dostaviti opis i uzorak sjemena, dodatna istraživanja se ne provode i sjeme se uglavnom prodaje malim proizvođačima, vrtlarima, hobistima bez geografskih ograničenja.

Također, u Austriji, Sloveniji i Grčkoj proizvođači koji uzgajaju sjeme za vlastite potrebe nemaju niti obvezu plaćanja naknade oplemenjivačima kao što to imaju hrvatski proizvođači čije gospodarstvo je veće od 3 ha. Nema smisla da Hrvatska gdje je sjemenarska proizvodnja daleko manja i gdje dorada kod ovlaštenog dorađivača u mnogim županija nije ni dostupna, a za ekološku proizvodnju je uopće ni nema, donosi strože zakone i svojim proizvođačima otežava proizvodnju, ističe se u priopćenju HSEP-a.

Dok se s jedne strane uvode nove komplikacije za proizvođače koji na svojim gospodarstvima čuvaju nerijetko i vrijedne domaće sorte, s druge strane imamo neučinkovit i netransparentan sustav zaštite biljnih genetskih izvora. Upitno je može li takav sustav nadoknaditi gubitak sorata koje će proizvođači napustiti jer će im njihov uzgoj biti prekompliciran. Na sortnoj listi registrirano je svega 27 čuvanih sorata od kojih dio i nije u proizvodnji, a uzorci iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena nisu dostupni poljoprivrednicima nego se isključivo daju u znanstvene svrhe i za daljnje oplemenjivanje.

U HSEP-u smatraju da je rad Nacionalne banke biljnih gena važan, ali da je isto tako važno da na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede i/ili Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, poljoprivrednicima i široj javnosti budu dostupne osnovne informacije o tome koja je uloga banke gena, na koji način funkcionira, jesu li uzorci dostupni poljoprivrednicima ili nisu, službeni kontakti i poveznica na CPGRD bazu uz objašnjenje što se u njoj nalazi i na koji način zainteresirani mogu pregledati popis. Naime, objavljivanje popisa do kojeg prosječni korisnik interneta teško može doći u HSEP-u smatraju netransparentnim.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača je dosad bio uključen u Nacionalni program zaštite i održivog korištenja biljnih genetskih izvora, ali u obliku pasivnog promatrača. Kao i drugim udrugama, aktivnosti im nisu bile financirane kroz Nacionalni program, izvješća za javnost koja su trebali objavljivati, nisu bila izrađivana, a poljoprivrednici nisu imali priliku sudjelovati u očuvanju biljnih genetskih izvora na gospodarstvima (tzv. in situ očuvanje i on farm korištenje) iako je to Nacionalnim programom predviđeno. HESP stoga traži obrazloženje zbog čega nije proveden navedeni dio aktivnosti Nacionalnog programa, a ako razlog leži u nedostatku sredstava, zahtijeva se osiguranje potrebnih sredstava kako bi program u novom razdoblju bio proveden u cijelosti.

Strateški dokumenti države ne smiju biti mrtvo slovo na papiru, ističu u HESP-u te kažu kako su otvoreni za dijalog s ciljem pronalaženja rješenja na dobrobit svih aktera u lancu od sjemena do proizvoda. Zbog toga predlažu održavanje sastanka u Ministarstvu poljoprivrede na kojem bi se o svemu moglo detaljnije izravno raspraviti.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Otvoreno pismo Domagoja Hajdukovića premijeru i ministrici poljoprivrede

Zakon je već izazvao brojne kritike, a nakon reakcije Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Udruge Biovrt - U skladu s prirodom i Udruge OPG-a Hrvatske – Život te zatražene detaljne rasprave svih spornih dijelova predloženog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, o njemu se oglasio i saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković.

Ministarstvo poljoprivrede manipulira stručnim pojmovima i dovodi građane u zabludu

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“ uputila je 14. siječnja Hrvatskom saboru mišljenje o Nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja te zatražilo odgodu njegovog donošenja. No, unatoč brojnim nastojanjima, između Ministarstva poljoprivrede i udruga i dalje nema nikakvog dijaloga, ističe se u priopćenju Inicijative.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER