Pristup sigurnoj i zdravoj hrani ne smije biti kolateralna žrtva rata u Ukrajini

„Ogromne količine bačene hrane u EU su i do sada bile sramotne, a sad postaju pucanj u vlastite noge“

Proizvodnja hrane i njena dostupnost u EU u uvjetima rata u Ukrajini bila je tema sastanka odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Na sastanku je Europska komisija predstavila plan za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, koji uključuju porezne, trgovinske, socijalne, poljoprivredne i ekološke mjere.

„EU je samodostatna po pitanju proizvodnje ključnih poljoprivrednih proizvoda poput pšenice i ječma, te uvelike zadovoljava svoje potrebe kada su u pitanju kukuruz, šećer, mlijeko i meso. Nije najveći problem proizvodnja, neće biti gladi u Europi, već što hrana za građane poskupljuje i mogla bi još poskupjeti. U tom smislu problem je više socijalni nego poljoprivredni, stoga i mjere moraju biti takve, usmjerene da svim građanima, a posebno siromašnima, starijima i obiteljima s djecom, osiguraju pristup dostatnoj i zdravoj hrani. Čak i prije krize prosječna hrvatska obitelj je trošila 30 posto primanja na hranu“, komentirala je Biljana Borzan, članica odbora i izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „Od polja do stola“.

U tu svrhu države članice mogu povući sredstva Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), iz kojeg se podupiru mjere za pružanje pomoći u hrani i osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima. Nacionalne mjere se mogu nadopuniti i korištenjem Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU). Nadalje, u europskom Jamstvu za djecu državama članicama se daju smjernice kako bi se zajamčio pristup dostatnoj i zdravoj prehrani za djecu, uključujući barem jedan besplatan dnevni obrok u školi.

„Trenutačna kriza razotkrila je ovisnost EU-a o uvozu goriva, gnojiva, hrane za životinje i sirovina. To samo potvrđuje potrebu za preusmjeravanjem poljoprivrede EU prema održivosti i samodostatnosti. Kako je energetska kriza argument za prelazak na obnovljive i održivije izvore energije, tako je i ova kriza argument za promjene načina na koje proizvodimo i trošimo hranu. Pri tome se poljoprivrednicima treba pružiti materijalna, financijska i svaka druga podrška. Nadalje, ogromne količine bačene hrane u EU su i do sada bile sramotne, a sad postaju pucanj u vlastite noge“, smatra hrvatska europarlamentarka,

S obzirom na izvanrednu situaciju, EU je državama stavila na raspolaganju paket potpore u iznosu od 500 milijuna eura, među ostalim iz krizne pričuve, kako bi se poduprli proizvođači najviše pogođeni posljedicama rata. Nadalje, olakšane su procedure i uvjeti isplate poticaja, te obveze koje poljoprivrednici moraju zadovoljiti da bi ih dobili, poput obveze ostavljanja dijela polja na ugaru.

Iako je situacija izvanredna, europski standardi za sigurnost hrane i zaštitu zdravlja građana ne smiju postati kolateralna žrtva rata u Ukrajini.

„Otkad je počeo rat bilo je poziva da se privremeno suspendiraju EU pravila za uvoz GMO stočne hrane iz Južne Amerike, kao i da se olabave standardi za dozvoljene razine pesticida u hrani.  Neke države članice poput Španjolske su otišle tim putem, no nadam se da Hrvatska neće“, upozorila je Borzan.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

HAPIH i EFSA najavili edukacijsku kampanju „SAFE2EAT“

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) najavile su početak edukacijske kampanje kojoj je cilj povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane i potaknuti ih da kritički promišljaju o onome što jedu. Kampanjom se želi ojačati povjerenje potrošača u EU sustav sigurnosti hrane, koji jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji sigurna za konzumaciju.

Usprkos snažnom lobiranju Europski parlament podržao strategiju „Od polja do stola”

Europski parlament je na plenarnoj sjednici dao zeleno svjetlo za strategiju „Od polja do stola”, za koju je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Riječ je o paketu dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.

Borzan: Građani imaju pravo znati sve o hrani koju kupuju i jedu

EU strategija „Od polja do stola“, za koju je hrvatska zastupnica Biljana Borzan parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista, predviđa velike izmjene načina označavanja hrane, kojima se, između ostalog, žele postići javnozdravstveni i ekološki ciljevi strategije.

EU uvodi obvezne oznake hranjivosti na pakiranja hrane

Europska komisija će 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište, u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv sve većeg problema pretilosti te povezanih bolesti

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER