Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet

Još jedan dokaz da priroda ima zadnju riječ!

Nova istraživanja o prirodnim procesima bitnima za normalno funkcioniranje i odvijanje života na Zemlji pokazala su da, uz polarne alge i truljenje lišća te ostalog biljnog organskog materijala, izmet morskih ptica u tome igra neočekivanu ulogu. Dokaz o pozitivnom djelovanju nutrijentima bogatog ptičjeg izmeta samo je još jedan dio kompleksne slagalice ekosustava. Učinak guana na okoliš pokriva „nedostatak“ procesa truljenja organskih tvari te djelovanje glacijalnih algi na ledene pokrove.

Utjecaj guana na klimu

Morske ptice svijeta osim što žive na kopnu, također ga i hrane. Njihov izmet izvor je 591.000 tona dušika i 99.000 tona fosfora koje biljne zajednice tla i vode koriste kao hranu.

Prije dvije godine, Američki znanstvenici potvrdili su da amonijak iz guana (ptičjeg izmeta), zaostalog na Arktiku ljeti nakon kolonije morskih ptica, igra ulogu u formiranju atmosferskih čestica aerosola. Ove novonastale čestice mogu utjecati na svojstva arktičkih oblaka i njihove učinke na klimu tako da pri širenju zrakom potiču nastanak i rast kapljica oblaka što dovodi do reflektiranja Sunčeve svjetlosti natrag u svemir i održavanja Arktika hladnim.

No, španjolski i meksički znanstvenici željeli su saznati još nešto više. U časopisu Nature su izvijestili da 320 vrsta svjetskih morskih ptica vjerojatno spada u 1.045 milijuna pojedinačnih ptičjih vrsta koje uključuju 804 milijuna odraslih jedinki koje se razmnožavaju i njihovih potomaka.

Obalne ptice - galebovi, pingvini, sjeverni gnjurci, njorke, albatrosi, sjeverni galebi i dr., imaju tendenciju gniježđenja u kolonijama, ostavljajući tisućljećima godina za sobom tako bogate i debele naslage guana da su se u 19. stoljeću narodi borili za ovaj poljoprivredni resurs.

Otkriveno je kako deset vrsta morskih ptica doprinosi stvaranju više od 60 posto dušika i fosfora, dva elementa esencijalna za život. Te vrste možda nisu najbrojnije (par pingvinskih vrsta i albatrosa), no kako one, kao velike ptice, dug period svoga života provedu u kolonijama,  najveći su sudionici u kruženju dušika i fosfora u prirodi gledajući po pojedinačnim vrstama.

Dušik preko izmeta kolonija dospijeva u obalne vode gdje povećava životni vijek morskih algi i biljaka. Dakle, ono što su autori ovog istraživanja nazvali ornito eutrofikacija ima, kažu, „geokemijsku i ekološku važnost na globalnoj razini“.

Zatamnjenje leda

Pronađena je zajednica polarnih algi koja raste i na zaleđenom području Grenlanda. Ta zelena bića toliko su dobro rasla da su zamračila površinu ledenog pokrivača, što se odrazilo na manju refleksiju svjetla i apsorpciju veće količine topline. Ovo zamračivanje površine algama moglo bi biti odgovorno za najmanje pet posto, eventualno deset posto, otopljenog leda na otoku svakog ljeta.

Europski i američki znanstvenici koji su svako ljeto promatrali misteriozno tamnjenje grenlandskog leda zabrinuti su oko ekološke relevantnosti tog procesa. Naime, na Grenlandu je velika količina leda te ukoliko se sav otopi razina mora porasla bi za sedam metara što bi potopilo većinu svjetskih obalnih gradova.

U Geophysical Research Letters izvještavaju da alge koje prirodno rastu na površini leda zamračuju ledeni pokrivač učinkovitije čak i od čađe i prašine povezanih s požarima na jugu.

Svakodnevno su koristili potrebne instrumente tijekom perioda od 56 dana kako bi potvrdili da ledeni pokrivač reflektira znatno manje svjetla kako na njemu alge sve više rastu. Također su zaključili da je rast algi odgovoran za 70 posto varijacije albeda ledenog pokrivača (pojam klimatskih znanstvenika za broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s nekog tijela - tla, leda ili vode).

„Kako klima postaje sve toplija, područje na kojem alge mogu rasti proširit će se tako da će one kolonizirati još veći dio ledenog pokrivača“, rekao je Marek Stibal, ekolog sa Sveučilišta Charles u Pragu koji je vodio istraživanje. „Osim toga, sezona rasta će se produžiti, tako da će doprinos algi topljenju leda vjerojatno tijekom vremena samo porasti.“

 

Zahvalite morskim pticama – zbog njihovog izmeta Zemlja se još uvijek okreće!  Foto: Lisa Jarvis / Wikimedia Commons

 

Prirodni izvori stakleničkih plinova

Britanski, brazilski, kanadski i američki znanstvenici izvještavaju u časopisu Nature kako su pratili protok metana iz stabljika 2.357 pojedinačnih stabala na 13 lokacija poplavnih područja Amazone.

Metan, koji se ponekad naziva i močvarni plin, prirodni je staklenički plin povezan s razgradnjom (truljenjem) vegetacije te je oko 34 puta moćniji od ugljikovog dioksida u zadržavanju atmosferske topline.

Premda je poznato kako močvarna arktička tundra svake godine oslobodi između 16 i 27 milijuna tona metana u atmosferu, ona je neočekivana konkurencija drugim prirodnim izvorima po udjelu emisija prirodnih stakleničkih plinova.

Nova istraživanja otkrivaju kako dijelovi same Amazonske prašume, koja se smatra „odvodom ugljika“ s planeta, izloženi čestom poplavljivanju godišnje emitiraju do 21 milijun tona metana u atmosferu. To je više metana iz jedne šume nego iz svih svjetskih oceana!

Ovaj pregled neočekivanih informacija dostupnim su napravili geografi, klimatski znanstvenici i biolozi uključeni u istraživanje globalnog zatopljenja. Svaki novi nalaz potvrda je da se planet mora smatrati zapetljanim i kompleksnim ekonomskim sustavom koji uključuje konstantnu izmjenu tvari između biljaka, životinja, oceana, ledenih pokrova, atmosfere i stjenovitih površina kontinenata. Nova otkrića, također, potvrđuje da je poznavanje tih izmjena, usprkos svim saznanjima do sada, još uvijek nepotpuno.

Mozaik mjerenja

Znanstvenici su otkrili da je otpuštanje metana iz amazonskih stabala 200 puta veće nego iz stabala kišnih šuma umjerenog područja i vegetacije tropskih močvarnih šuma.

Ovaj nalaz, kao i nutrijenti iz guana morskih ptica i djelovanje glacijalnih algi, predstavlja još jedan dio mozaika preciznih mjerenja koja pružaju temelj boljem razumijevanju djelovanja klimatskih promjena.

„Nismo ni na koji način rekli da su stabla loša za okoliš. Dapače, ovo je način kako šume funkcioniraju i daju svoj doprinos u kruženju tvari od velike važnosti u prirodi. Sada imamo puniju sliku izvora emisija stakleničkih plinova i to bi moglo pomoći u informiranju kako okolišne promjene mogu imati indirektan utjecaj na izvor metana u tropskim močvarnim šumama“, navodi Sunitha Pangala, tada sa Sveučilišta Open, a sada na Sveučilištu u Lancasteru (Ujedinjeno Kraljevstvo), koja je provela istraživanje.

„Emisije metana iz amazonskih stabla još uvijek su samo polovica emisija nastalim ljudskim djelovanjem, u prvom redu odlaganjem otpada, ali i iz prometa i industrija. Tako da bismo svakako prvo trebali ciljati na redukciju emisija iz antropogenih izvora“, zaključuje Pangala.

Ironično otkriće

Ironija ove situacije krije se u tome da ljudi tek sada, pri pokušaju što boljeg razumijevanja klimatskih promjena koje predstavljaju potencijalnu prijetnju ljudskoj vrsti, znaju svoj planet bolje nego ikada prije.

No, svaki pojedini dio istraživanja potvrđuje da i dalje postoji neki novi put za daljnja istraživanja prije nego li je cjelokupna slika završena.

B.K.

VEZANE VIJESTI

Desetljeće na izmaku najtoplije u povijesti mjerenja

Zbog iznimne globalne topline potaknute emisijama stakleničkih plinova proteklo će desetljeće najvjerojatnije ostati zabilježno kao najtoplije u povijesti mjerenja, navodi se u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime, objavljenom u utorak tijekom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25).

Neboderi u SAD-u godišnje ubijaju milijune ptica

Nije novost da mnoge ptice stradavaju zalijetanjem u stakla visokih zgrada, no nova istraživanja otkrivaju da rasvjeta i reflektirajuće površine staklenih nebodera u gradovima SAD-a, ponajviše u Chicagu, New Yorku i Los Angelesu, godišnje uzrokuju smrt milijuna ptica selica.

Životinje se presporo prilagođavaju promjenama klime

I životinje su prisiljene prilagoditi se promjenama klime, no pitanje je odvija li se ta prilagodba dovoljno brzo i omogućuje li im mogućnost preživljavanja? Dosadašnji izvještaji ne daju nam razlog za optimizam.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER