NextGenerationEU: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost

Hrvatska ima povijesnu priliku za gospodarski oporavak. Hoće li je iskoristiti?

Europska komisija je pozitivno ocijenila hrvatski plan za oporavak i otpornost što je važan korak za isplatu bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Tim će se sredstvima pridonijeti provedbi najvažnijih mjera ulaganja i reformi iz hrvatskog plan za oporavak i otpornost. Sredstva su ključna kako bi Hrvatska uspješno svladala krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, izvijestila je Europska komisija.

Europska komisija procjenjuje planove za oporavak i otpornost na temelju 11 kriterija utvrđenih u samoj uredbi. Na temelju tih 11 kriterija procjenjuje se imaju li mjere trajan učinak, svladavaju li se mjerama svi izazovi utvrđeni u preporukama upućenima Hrvatskoj ili znatan dio njih, jesu li ključne etape i ciljne vrijednosti kojima se omogućuje praćenje napretka u provedbi reformi i ulaganja jasne i realne, ispunjavaju li planovi cilj od 37 % rashoda za klimatske ciljeve i 20 % rashoda za ciljeve digitalizacije, poštuje li se planovima načelo nenanošenja bitne štete te osigurava li se planovima odgovarajući mehanizam kontrole i revizije i utvrđuje vjerodostojnost informacija o troškovima.

 

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, a u okviru njega će se za potporu ulaganjima i reformama u cijeloj Uniji osigurati 800 milijardi eura. Hrvatski plan dio je nezabilježenog koordiniranog odgovora Unije na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 radi svladavanja zajedničkih europskih izazova kao što su zelena i digitalna tranzicija, jačanje gospodarske i socijalne otpornosti te kohezija jedinstvenog tržišta, ističe se u priopćenju Europske komisije.

Komisija je hrvatski plan ocijenila na temelju kriterija iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Komisija je u svojoj analizi posebno razmatrala podupiru li se ulaganjima i reformama iz hrvatskog plana zelena i digitalna tranzicija, pridonosi li se učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u okviru europskog semestra te jača li se potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta i gospodarska i socijalna otpornost.

Zelena i digitalna tranzicija u Hrvatskoj

Komisija je pri ocjenjivanju utvrdila da je 40 % sredstava u hrvatskom planu namijenjeno mjerama za potporu klimatskim ciljevima, a one uključuju reforme i ulaganja radi promicanja uporabe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, obnove nakon potresa te održive mobilnosti. Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama uključuju unaprjeđenje upravljanja vodnim resursima i zaštitu od poplava. Kako navodi Europska komisija, planom će se poboljšati i zaštita velike bioraznolikosti Hrvatske obnavljanjem prirodnih funkcija rijeka, poplavnih područja i jezera, a programima potpore ulaganjima poduprijet će se poduzeća u zelenoj tranziciji, uključujući MSP-ove.

Komisija je pri ocjenjivanju plana utvrdila da je Hrvatska 20 % svih rashoda namijenila mjerama potpore digitalnoj tranziciji, što uključuje ulaganja i reforme za potporu gigabitnoj povezivosti te digitalizaciji javne uprave, prometa, pravosuđa i visokog obrazovanja. Mjere su namijenjene i povećanju pokrivenosti širokopojasnim mrežama radi smanjenja digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja te potpori poduzećima, uključujući MSP-ove, da poslovanje prilagode digitalnom okruženju, čime bi povećala konkurentnost.

Jačanje gospodarske i socijalne otpornosti Hrvatske

Komisija također smatra da hrvatski plan sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji pridonose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Hrvatskoj u okviru europskog semestra u 2019. i 2020.

Planom se odgovara na preporuke da se provede reforma sustava obrazovanja mjerama za dopunu kurikuluma, poboljšanje pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te uvođenje jednosmjenske cjelodnevne nastave. Nove aktivne politike tržišta rada za zelene i digitalne vještine i radna mjesta bit će usmjerene na najranjivije skupine, čime će se pridonijeti povećanju niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Problemi hrvatskog sustava socijalne skrbi rješavaju se mjerama za poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada i mjerama kojima se omogućuje razvoj novih socijalnih usluga. Planom bi se trebala unaprijediti javna uprava i poslovno okruženje u Hrvatskoj te ukloniti prepreke rastu i ulaganjima, kako je u više navrata utvrđeno u preporukama Vijeća. U planu su predviđene mjere za povećanje učinkovitosti pravosuđa i navedene konkretne obveze skraćenja trajanja sudskih postupaka, smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta i nastavka digitalizacije pravosuđa. Predviđa se i unaprjeđenje sprječavanja i sankcioniranja korupcije.

Plan je sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj i time na odgovarajući način pridonosi svih šest stupova iz Uredbe o RRF-u, zaključila je Europska komisija.

Potpora vodećim projektima ulaganja i reformi

U hrvatskom se planu predlažu projekti u svih sedam najvažnijih europskih područja. To su posebni projekti ulaganja usmjereni na svladavanje izazova koji su zajednički svim državama članicama u područjima u kojima se otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast i potrebni su za zelenu i digitalnu tranziciju. Hrvatska je primjerice predložila izdvajanje 789 milijuna eura za sveobuhvatnu obnovu privatnih i javnih zgrada, usavršavanje i obrazovanje radnika i stručnjaka za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa te uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje u postupku obnove.

Ocjenom je utvrđeno da nijedna mjera iz plana ne nanosi bitnu štetu okolišu, što je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Smatra se da su sustavi kontrole u Hrvatskoj prikladni za zaštitu financijskih interesa Unije. U planu je dovoljno detaljno opisan način na koji će nacionalna tijela sprječavati, otkrivati i suzbijati sukob interesa, korupciju i prijevare povezane s uporabom sredstava.

„Europska komisija danas je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu za oporavak i otpornost. U odnosu na veličinu svojega gospodarstva, Hrvatska će dobiti najveći iznos sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, i to 6,3 milijarde eura. Hrvatskim planom poduprijet će se najvažnije mjere za izgradnju zelenije i digitalnije budućnosti za sve građane Hrvatske, a uključuju reforme i ulaganja radi promicanja energetske učinkovitosti, održive mobilnosti, poboljšanja povezivosti, unaprjeđenja digitalizacije javnih i privatnih sektora te povećanja učinkovitosti pravosuđa. Hrvatska će u svakoj fazi imati našu podršku kako bi se projekti iz plana u potpunosti proveli.“ – izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„Nakon teških posljedica krize i razornih potresa Hrvatska će zahvaljujući ovom planu krenuti putem oporavka. Promicanjem zelene i digitalne tranzicije, s posebnim naglaskom na malim poduzećima, Hrvatska će se lakše pripremiti za budućnost. Zahvaljujući planu unaprijedit će se poslovno okruženje i ukloniti prepreke rastu i ulaganjima. Promicat će se uporaba energije iz obnovljivih izvora, održivi prijevoz i energetska učinkovitost u obnovi zgrada nakon potresa te će se poboljšati zaštita velike bioraznolikosti zemlje. Cilj je i poboljšanje digitalne povezivosti u cijeloj zemlji i digitalizacija javne uprave, uz prijeko potrebno unaprjeđenje pravosuđa i borbu protiv korupcije. Hrvatska će provedbom plana svoje gospodarstvo lakše pripremiti i za uspješan ulazak u europodručje.“ – kazao je izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis.

„Nakon što joj je gospodarstvo bilo teško pogođeno pandemijom, Hrvatska sada ima povijesnu priliku za gospodarski oporavak. Hrvatska će za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost dobiti 6,3 milijarde eura, što je čak 11,6 % njezina BDP-a iz 2019. Ta su sredstva namijenjena za najvažnije mjere za unaprjeđenje hrvatske digitalne konkurentnosti, modernizaciju njezine energetske, prometne i vodoopskrbne infrastrukture te ubrzanje klimatske tranzicije i zaštitu okoliša.“ – izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Komisija je 8. srpnja 2021. donijela prijedlog odluke o isplati bespovratnih sredstava Hrvatskoj u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a Vijeće bi ga u pravilu trebalo odobriti u roku od četiri tjedna. U tom slučaju Hrvatskoj bi se u obliku pretfinanciranja isplatilo 818 milijuna eura, što je 13 % bespovratnih sredstava namijenjenih Hrvatskoj.

Komisija će odobravati daljnje isplate, što će ovisiti o ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih u Provedbenoj odluci Vijeća, a koje su povezane s napretkom u provedbi ulaganja i reformi, naglašava se u priopćenju europske komisije.

Europska komisija / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Za manje od osam mjeseci čovječanstvo je iscrpilo Zemljine resurse za 2021.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER