Kazne za nepravilno odlaganje otpada u Zagrebu i do 10.000 kuna

Kažnjavanje nekulture

Popis komunalnih prekršaja zbog kojih stanovnici Zagreba mogu biti novčano kažnjeni je prilično detaljan i dugačak, no maksimalna kazna za fizičku osobu iznosi 2.000 kn. Nepravilno odlaganje otpada je poseban problem, pa se svote predviđene nedavnim prijedlogom Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada penju do 10.000 kuna, piše Večernji list.

U Zagrebu su za kažnjavanje nadležni komunalni redari kojima odlaganje otpada zadaje najviše problema. Osim za odlaganje otpada na za to nepredviđena mjesta, kazne do 1.000 kuna predviđene su i za uništavanje spremnika, kao i za bacanje gorućih predmeta u njih.

Iznosi novčanih kazni predviđeni nedavnim prijedlogom Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada znatno su veći od onih u odluci o komunalnom redu. Prema novom prijedlogu, s 3.000 kuna kažnjavat će se nerazvrstavanje otpada, s 5.000 kuna ako susjedu smrdi smeće, a s čak 10.000 kuna kažnjavat će se  osoba za slučaj da ne koristi javnu uslugu i ne predaje miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad.

Prema odluci o komunalnom redu, najveća je kazna za fizičke osobe do 2.000 kuna, a previđena je za one koji ne drže do svoje zgrade. Tim će iznosom, naime, biti kažnjeni oni koji ne održavaju redovito vanjske dijelove zgrade, kao i oni koji prilikom njezina obnavljanja ne vode računa o tome da se novi dijelovi uklapaju u cjelovit izgled objekta.

Kaznom od 700 do 1.000 kuna kažnjavat će se postavljanje vanjske rasvjete ili nadzorne kamere suprotno pravilnicima. Građanima nije dopušteno ni postavljanje bodljikave žice ili šiljaka kojima ugrožavaju nečiju sigurnost, a u istoj su kategoriji i jarboli, zastave te ukrasi i žaruljice. Pri njihovu postavljanju treba se striktno držati pravilnika jer u suprotnom također prijeti kazna do 1.000 kuna. Isti je iznos predviđen i za slučaj ako se ne uklone dva dana od proteka blagdana ili neke manifestacije.

Ukoliko u zimskim mjesecima ne očiste nogostup uz zgradu od snijega i leda građani će platiti kaznu u visini od 1.000 do 2.000 kuna, dok na proljeće i ljeto lopatu trebaju zamijeniti škarama za živicu s obzirom na to da će ih neuredna živica stajati od 700 do 1.000 kuna. Ukrasnu živicu treba redovito i uredno podrezivati, a svi koji imaju dvorište, vrt, voćnjak ili neko drugo zemljište moraju ga također uvijek držati urednim. Obvezno je redovito čišćenje, a zabranjeno je i odlaganje bilo kakvog otpada ili starih stvari jer, u suprotnom, na kućnu adresu stiže kazna od 600 do 900 kuna. Isti iznos morat će podmiriti i onaj tko postavlja klimatizacijski uređaj, antenu ili neki drugi predmet suprotno pravilniku.

Građani samo uz posebno rješenje mogu koristiti javnu površinu za istovar, smještaj i utovar građevnog materijala. Pritom se mjesto izvođenja radova treba držati uredno te, primjerice, polijevati trošni materijal kako bi se spriječilo dizanje prašine. Nakon završetka radova sve mora biti vraćeno u red, a nikakvih tragova ne smije biti ni u slučaju kada netko na javnoj površini istovaruje, slaže ili pili ogrjevno drvo. To je, naime, privremeno dopušteno sve dok osoba ne ometa promet, no sva se drva moraju ukloniti u roku od 24 sata, a čak i ako ostane piljevine, prijeti kazna od 700 do 1.000 kuna.

Odluka o komunalnom redu ne kontrolira samo stanare neke zgrade ili kuće nego se obračunava i s onima koji šaraju po tuđim zgradama. Upravo su grafiti gradonačelniku Milanu Bandiću jedna od bolnih točaka, a izgleda da im se u Zagrebu već godinama bezuspješno pokušava stati na kraj. Odlukom je predviđena i kazna od 2.000 kuna za premještanje, uklanjanje, oštećivanje ili uništavanje spomenika, skulpture, spomen-ploče i sakralnog obilježja, čime se, osim nekulturi i neurednosti, pokušava stati na kraj i nepoštovanju.

Večernji list / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

„Croatia: Full Of Plastic!“

U Hrvatskoj ćemo još pričekati na zabranu plastičnih vrećica i ostalih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu te se nećemo svrstati uz bok država članica EU-a i ostatka svijeta koje su uvođenjem zabrane odlučile utjecati na rješavanje plastične krize.

Kako su Krčani od smeća napravili – čudo

Krčani su s trenutnim udjelom odvojeno sakupljenog otpada od visokih 55 posto, od čega dio sami prerađuju, a dio „izvoze“, postali pravi hrvatski uzor. Iako je taj napredan sustav za krčku tvrtku Ponikve zasad ekonomski neisplativ, po otok je ekološki itekako isplativ, a benefite će najviše osjetiti Krčani čim proradi Marišćina, kada će cijene zbrinjavanja nerazvrstanog otpada deseterostruko porasti, piše riječki Novi list.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER