Panel diskusija: Privatizacija gradova ili ekocid na vodi?!

Pripada li grad političarima, investitorima ili njegovim građanima?

Muzej suvremene umjetnosti Beograd (MSUB) poziva vas na panel diskusiju pod nazivom „Privatizacija gradova ili ekocid na vodi?!“ u okviru projekta „Efekt pregleda” koja će se na platformi Zoom održati u četvrtak 21. siječnja 2021. od 18-19:20 sati.

Diskusija će se odvijati putem platforme Zoom, a istovremeno će se moći pratiti na Facebook stranici Muzeja suvremene umjetnosti Beograd (@MSUB.MoCAB).

U raspravi će sudjelovati:

Moderatori: Novi Nebojša Milenković, povjesničar umjetnosti, pisac i građanski aktivist i Zoran Erić, MSU Beograd

U raspravi će se pokušati odgovoriti na pitanja čiji su naši gradovi te živimo li danas ostvarenje anti-utopije o gradovima koji se, zapravo, ruše građenjem. Na primjerima (ne)realiziranih projekata – beogradskog „Beograd na vodi“, zagrebačkog „Grad na Savi“, „Grad u Gradu“ ili „Zagrebački Manhattan“, kao i novosadskog „Novi Sad na vodi“, pokušat će se doći do odgovora na pitanje: pripada li grad političarima, investitorima ili njegovim građanima?

Kako se navodi u najavi panel diskusije, proizvodnja društvenog i urbanog prostora koja nastaje simbiozom „biznisa” i politike — gdje se sama politika doživljava kao puko oruđe u službi profita novopečenih „urbanih kapitalista”, koji dobivaju podršku i koncesije za osnivanje monopolskih „kompanija” — u pravilu se završava kratkoročnom koristi za „investitora”, odnosno na štetu nanijetu kvaliteti života zajednice. Karakteristika ovog društvenog „sustava” upravo je u upotreba autoritarnih mehanizama javne moći — poput netransparentnosti u sferi odlučivanja, ignoriranju službenih urbanističkih planova, mišljenja struke te izbjegavanju komunikacije s građanima, odnosno njihovim sustavnim isključivanjem iz procesa donošenja odluka izravno povezanih s kvalitetom života u njihovom gradu.

Pod krinkom studija o ekonomskoj isplativosti, novim radnim mjestima i sl., političari koji se pojavljuju kao glasnogovornici vlastitih „investitora“, u pravilu uzimaju u obzir samo (privatnu) dobit, pritom potpuno zanemarujući ekološku održivost tih projekata, te kronični nedostatak vizije koji bi omogućio strateško i dugoročno ulaganje u zdravlje svojih građana.

  • „Građani Zagreba ne žele biti taoci Milana Bandića i HDZ-a i žrtve njihove trule koalicije“, poručile su udruge na prosvjedu održanom u Zagrebu 6. veljače 2020. godine. / Foto: Zelena akcija

Duboko svjesni činjenice da oblikovanje Grada uvijek predstavlja širi društveni i ideološki proces, koji podrazumijeva i davanje, odnosno mijenjanje značenja urbanih prostora, u kojima, u konačnici, dolazi do restrukturiranja samog društva. Mogu li se sve te promjene dogoditi i planirati uz potpuno zanemarivanje građana i njihovih interesa i koji su socijalni mehanizmi građanima dostupni u njihovoj obrani prava na vlastiti Grad?

Sva navedena pitanja razmatrat će se u razgovoru sa sudionicima ove panel diskusije, a svakako će biti riječi i o tome što je sve Beograd izgubio početkom realizacije projekta „Beograd na vodi” i koje su okolišne posljedice tog i sličnih „urbanističkih” poduhvata na rijeci Savi. Razgovarat će se i o tome što je Zagreb dobio „padom“ Generalnog urbanističkog plana čime je (trajno?) onemogućena realizacija projekta „Zagrebačkog Manhattana“ te kakve se ekološke i urbanističke opasnosti nadvijaju nad Novim Sadom zahvaljujući najavljenoj realizaciji projekta kolokvijalnog naziva „Novi Sad na vodi”.

Za više informacija posjetite stranice Muzeja suvremene umjetnosti Beograd i Facebook stranicu događaja

VEZANE VIJESTI

Inicijativa „ZA Beograd na biciklima“ ima izvrsnu ideju za Stari savski most

Stari savski most koji beogradska gradska uprava želi ukloniti te na njegovom mjestu sagraditi novi, mogao bi se prenamijeniti i postati novi biciklističko-pješački most. Tako tvrde u Inicijativi „ZA Beograd na biciklima“ koju je pokrenulo udruženje građana novobeogradskih blokova 70 i 70a.

Drveće za smeće: Beograđani iz Bloka 70 mijenjaju svoj grad

Građanske inicijative sve su glasnije i u Beogradu, a zahvaljujući neodgovornom ponašanju i netransparentnom upravljanju lokalnih gradskih vlasti ni kvartovske pobune nisu rijetkost. Stoga je lako uočiti sličnost s problemima koji muče stanovnike određenih zagrebačkih gradskih četvrti, ali i s odlučnošću koja ih ujedinjuje u borbi za zaštitu njihove neposredne okoline te zajedničkom rješavanju gorućih pitanja i postizanju kvalitetnijeg života.

U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Unatoč zabrinjavajućim podacima o razini onečišćenja zraka i velikom broju preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s tim problemom, srpske vlasti odlučile su tijekom ove godine izgraditi još tri termoelektrane na ugljen. Ekološki aktivisti u Srbiji zahtijevaju hitno rješavanje ovog problema i upozoravaju na članak 74. Ustava Republike Srbije kojim se svim građanima garantira pravo na zdrav i očuvan okoliš, kao i pravodobno i potpuno izvještavanje o njegovom stanju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER